NAJSTARIJI SRPSKI DUD: Zasađen je 223 godine pre otkrića Amerike i 120 godina pre Kosovskog boja

DUD_SAM-DUD_Zoran_Stevic

DUD_SAM-DUD_Zoran_Stevic

Šam-dud u porti Pećke patrijaršije zasadio arhiepiskop Sava II u jesen 1269. ili u proleće 1270. godine , 223 godine pre otkrića Amerike ili 120 godina pre Kosovskog boja. Druga dva duda – murika, jedan u porti crkve svetog Đorđa u Rudniku kod Srbice, a drugi, kara-dud pored Muratovog turbeta na Gazimestanu, samo su malo mlađi i po predanju su rasađeni odizdanka pećkog šam-duda.

Šam-dud Svetoga Save Drugog u Pećkoj patrijaršiji, star skoro sedam i po vekova. Iz skoro sedam i po vekaova starog duda iznikla su već tri velika mlada i jaka izdanka. -To je dobar znak za srpski narod i kazuje nam da će srpski narod opet iznići u Metohiji i da će se Metohija podmladiti srpstvom.
Tri duda, iste sorte, koja rastu na Kosovu i Metohiji su najstarija ovakva drveta u Evropi. Zbir njihovih godina starosti je skoro dva milenijuma. U Evropi ne postoji zvanično ni jedan dud stariji od 250 godina a svaki od tri duda na Kosmetu, šam-dud u porti Pećke patrijaršije, dud murika u porti crkve svetog Đorđa u Rudniku kod Srbice i kara – dud pored Muratovog turbeta na Gazimestanu, stariji je od sedam vekova.

Crni dud zvani „Murika“ kraj crkve Sv. Đorđa u selu Rudnik kod Srbice. Još uvek je živ i rađa, ali je nakon rata 1999. godine sasvim zapušten, a crkva kraj koje je zasađen je srušena. Iz sela Rudnik je proterano 40 srpskih domaćinstava i dud je sad prepušten sada zubu vremena.

Za najpoznatiji i najstariji šam- dud u Pećkoj patrijaršiji, starost se pouzdano zna, jer o tome ima najviše izvora i dokaza. Šam-dud je star 742 ili 743 godine, jer, kako je zabeleženo u brojnim manastirskim i drugim knjigama, njega je u jesen 1269. ili u proleće 1270. godine zasadio treći srpski arhiepiskop – Sava II. Zasađen je, dakle, 223 godine pre otkrića Amerike i 120 godina pre Kosovskog boja, koji se dogodio 1389. godine.

Šam-dud je zasadio pred tek završenom crkvom Svetih Apostola, najstarijom crkvom u kompleksu Pećke patrijaršije, arhiepiskop Sava II (svetovnim imenom Predislav), sin kralja Stefana Prvovenčanog. Arhiepiskop Sava II se ugedao na svog strica Svetog Savu. Vrlo rano se zamonašio i živeo u Hilandaru a 1263. godine je rukopoložen za trećeg srpskog Arhiepiskopa. Umro je 1271. godine a mošti mu i danas počivaju u crkvi svetih Apostola u kompleksu Pećke patrijaršije, samo 20 metara od njegovom rukom zasađenog šam – duda koji i danas živi. 

Arhiepiskop Sava II je šam-dud doneo na povratku iz Jerusalima, kao uspomenuna prolazak kroz Siriju (Šam). Presađen je iz oblasti Bila ad Šam, u kojoj se nalazi današnji glavni grad Sirije Damask. Odatle je potekao i zasađen je pred Pećkom Patrijaršijom. Ovu vekovnu, živu starinu podno gorostasnih Prokletija, šibale su oluje i vetrovi, udarali gromovi, peklo sunce, sušili mrazovi i šta li sve ne, tokom skoro sedam i po vekaova duge istorije, a i dalje raste i rađa. Kraj njega su prolazile mnoge vojske, često neprijateljske. Pod njegovom krošnjom su se rodile mnoge ljubavi. Upamtio je on uvođenje u tron 45 srpskih patrijarha.
Svedočio je mnogim zakletvama, čuo je mnoge izreke i govore. Mnogo, mnogo, dobrog i lošeg ovaj dud je “zapamtio“.

Šam- dud cveta svake poslednje nedelje aprila, još uvek dobro rađa i nudi svoje slatke plodove. Od njegovih zrelih dudinja se uglavnom pravi sok. Održavamo ga i čuvamo a on pamti našu vekovnu istoriju. Ispod njegovih krišnji Arsenije III Čarnojević je 1690. godine okupio sve viđenije Srbe Kosova i Metohije na savetovanje nakon kojeg su krenuli u Veliku seobu Srba, severno od Save i Dunava. 

Zapamtio je Savin šam- dud i druge velike i male seobe Srba, brojne ratove, nagledao se brojnih pohara svetinje i paljevine konaka 1981. godine… Kad bi kojim slučajem progovorio o svemu čemu je svedok bio, to ne bi stalo ni u tako debelu knjigukao što je Biblija – veli mati Haritina. Iz skoro sedam i po vekaova starog duda iznikla su već tri velika mlada i jaka izdanka.

O druga dva duda – onom u Rudniku kod Srbice i onom pored Muratovog turbeta na Gazimestanu, u Pećkoj patrijaršiji vele, da su i oni iz izdanaka šam-duda Svetog Save Drugoga iz pećkog manastira. I za kara-dud kraj Muratovog turbeta, predanja kazuju kako je stariji od šest vekova i da zasađen kao izdanak od pećkog šam-duda. No, čuvari istotrije Muratovog turbeta imaju i drugu priču.

Sanija Turbedari iz Mazgita kod Obilića, iz porodice koja vekovima po traciciji daje čuvare Muratovog turbeta, kaže da ima mnogo predanja o ovom kara-dudu. – Najtačnije će biti ono da je sultan Bajazit grančicu duda doneo iz Sirije i ovde je posadio – tumači istoriju Sanija.

Spomenik prirode

Zavod za zaštitu prirode Srbije stavio je pod zaštitu šam- dud (na latinskom –Morus nigra) u Pećkoj patrijaršiji 1957. godine, kao spomenik prirode kao prirodno dobro prve kategorije.

Tokom velike oluje 1950. godine, usled udara groma ovaj dud se raspukao, ali je preživeo nevreme. Od 1987. godine više podupirača je postavljeno pod njegove grane kako ne bi pale na zemlju. Visok je preko osam metara a njegova krošnja ima prečnik šest metara.

 

 

Izvor:cudo.rs

NAJSTARIJI SRPSKI DUD: Zasađen je 223 godine pre otkrića Amerike i 120 godina pre Kosovskog boja

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Klimatske promene predstavljaju veliki problem sa kojim se susreće čitava planeta. Ukoliko želimo da u budućnosti živimo u zdravoj i čistoj sredini, onda borba protiv klimatskih promena mora biti ozbiljna i dugoročna.

Ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović izjavila je da se jedan od ključnih razloga za izmene zakona o zaštiti prirode odnosi na zabranu izgradnje hidroelektrana u zaštićenim područjima čime se obezbedjuje dugoročno očuvanje prirodnih vrednosti zbog kojih je područje i proglašeno zaštićenim.

Rezultati istraživanja koje je sproveo Ekološki centar „Stanište“ ukazuju na značajne probleme kada je u pitanju ispunjavanje finansijskih i drugih obaveza od strane vlasti i upravljača zaštićenih područja koje su propisane Zakonom o zaštiti životne sredine.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета