MED OD PAULOVNIJE: kod nas gotovo nepoznat, u Kini se proizvodi više od 2000. godina

Foto: Pixabay free

Foto: Pixabay free

Drvo paulovnije je na našim prostorima poznato kao drvo za ogrev ili građu. Manje je pak poznato da se od cvetova ove biljne vrste može proizvoditi kvalitetan i zdrav med.

Paulovnija, ili brzorastuće drvo, poreklom je iz Kine i sve je prisutnije na našim prostorima. Izuzetno je pogodno za ogrev jer ima visoku kalorijsku vrednost i smatra se visokokvalitetnim materijalom za izradu muzičkih instrumenata i u oblasti građevinarstva. Lišće ove vrste drveta se koristi za ishranu stoke, a manje je poznato da je cvet paulovnije vrlo medonosan i moguća je proizvodnja izuzetno kvalitetnog meda. Na ovaj način je omogućeno potpuno iskorišćavanje ove biljne vrste.

Kod nas nepoznat, u Kini se med od paulovnije proizvodi više od 2000 godina i čini 90% njihove ukupne proizvodnje ovog eliksira. Istraživanjem se došlo do zaključka da 1 ha odrasle paulovnije daje nešto malo iznad 1000 kg meda. Ovi podaci nisu potpuno precizni jer i dalje nema potpuno tačnih informacija kada je proizvodnja meda kod nas u pitanju.

Paulovnija cveta pre bagrema pa se na taj način produžava sezona paše. Njeni cvetovi su lepi i mirisni, bogati nektarom i bioaktivnim antioksidansima. Korisno je znati da je sasvim opravdano koristiti sadnice dobijene iz semena i reznica ako se paulovnija gaji samo radi proizvodnje meda.

Med od paulovnije je kvalitetan, svetao, aromatičan, po boji se može uporediti sa bagremovim medom. Lekovit je i može da pomogne u lečenju bronhitisa i drugih respiratornih bolesti, a takođe i da poboljša rad žuči i jetre i probave uopšte.

Agroinfo.rs

MED OD PAULOVNIJE: kod nas gotovo nepoznat, u Kini se proizvodi više od 2000. godina

Komentari

where to buy cialis PMID 24796764 Free PMC article

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Namirnice koje nam se najčešće plasiraju kao izuzetno zdrave ne moraju nužno to biti. Upravo je to slučaj i sa braon pirinčem, koji ako se jede u velikim količinama može dovesti do kontaminacije toksinom koji se u njemu sadrži.

U Srbiji je u toku masovno uginuće pčela, do sada je stradalo više od 50 odsto društava, a uzrok je, verovatno, prošlogodišnja suša i nedostatak polena zbog čega su loše hranjene tokom perioda odgajanja „zimskih“ pčela, rekao je predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.

Izveštaji o masovnom uginuću pčela i praznim košnicama stižu iz skoro svih krajeva Srbije. Pomor je ponegde i sto odsto

Zahvaljujući mastima i nezasićenim masnim kiselinama ona je mnogo korisna za mozak, kožu i kosu

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета