5.000–6.000 tona kornišona ove sezone u Gospođincima

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

U ataru sela Gospođinci, u opštini Žabalj, na oko 40 hektara beru se kornišoni posejani ovog proleća

Mašine s platformama na kojima leže sezonski radnici i beru krastavce vide se s puta za Novi Sad i tu sliku prolaznici će biti u prilici da gledaju do polovine septembra, do kada se očekuje da će trajati sezona ovog povrća.

Ovogodišnji rod je, kažu i povrtari i otkupljivač “Agroprodukt”, za sada dobar, pa zadovoljstvo dele obe strane. Da li će tako i ostati, zavisiće od vremenskih prilika u naredna dva i po meseca. 

Iz godine u godinu na njivama u Gospođincima sve se više seju kornišoni zbog sigurnog otkupa jer “Agroprodukt“ ima ugovoren plasman u više nemačkih gradova, gde se kornišoni s naših njiva prerađuju.

– Kornišoni se sedmično šalju prerađivačima u Nemačku, a istovremeno se i povrtarima isplaćuje novac za predati rod – kaže za “Dnevnik” Siniša Mutić iz ”Agroprodukta”. – Sigurnost da krastavce mogu s njive odmah doneti kupcu i za njih dobiti unapred ugovorenu cenu za proizvođače je jako važna i zato se svakog proleća sve više njih opredeljuje da gaji ovo povrće. Očekujemo da do kraja sezone s njiva u Gospođincima bude ubrano između 5.000 i 6.000 tona kornišona, odnosno da po hektaru bude oko 120 tona kornišona.

Mutić posebno ističe povoljnost koji povrtari dobiju – kompletnu agrotehniku i repromaterijal, ali i stručnu pomoć od “Agroprodukta”, a sve u cilju toga da kornišoni budu po standardu stranog kupca. Naš sagovornik kaže i da se krastavci razvrstavaju u sedam klasa, da svaka ima svoju cenu, a najskuplji su oni najmanji, koji koštaju 0,9 evrocenti.

Zadovoljstvo dobro ugovorenim poslom, napominje Mutić, kvari samo to šo nema dovoljno sezonskih radnika. Zbog toga se pojedini povrtari ne odlučiju da uđu u posao, a drugi da šire površine u strahu da neće naći dovoljno berača, kojih je sada na poljima sakodnevno od 300 do 400.

Krastavci u Srbiji zauzeli 300 hektara

Po rečima Siniše Mutića, u Srbiji je pod kornišonima ove godine između 250 i 300 hektara, ali kaže da je još rano govoriti koliko bi ove sezone mogao biti ukupan rod krastavaca u Srbiji.

– Kornišoni se otkupljuju na više prodajnih mesta u zemlji, ali nemamo pouzdanih podataka i ne znamo gde se sve prerađuju – kaže Mutić. – “Agroprodukt” prima rod od kooperanata, ali i od drugih povrtara, ako nađemo poslovni interes.

– “Agroprodukt” nema kontakt sa sezonskim radnicima, već ih anagažuju povrtari, ali kako bismo pomogli našim kooperantima, nedavno smo posetili Albaniju i videli kako tamo funcioniše tržište krastavaca i kako se tamošnji proizvođači snalaze sa sezonskim radnicima. U pogledu radne snage, oni za sada ne kubure, ali nemaju viška sezonaca koji bi mogli da dođu kod nas. Potrebni su nam radnici iskusni u branju krastavaca, posebno da uoče trenutak kad treba ubrati rod jer krastavac brzo naraste i bude dugačak i krupan – što znači sasvim drugu cenu, naravno, znatno nižu, pa to umanjuje zaradu – navodi Mutić.

Agroinfo.rs/epoljomagazin.com

5.000–6.000 tona kornišona ove sezone u Gospođincima

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Zahlađenje sa kišom u odnosu na protekle dane ne bi trebalo da naudi ranim sortama voća, procvetalog usled toplog vremena krajem februara sve dok ne nastupi naglo snižavanje temperature ispod nule.

U Evropi se godišnje proda 10,5 miliona tona hrane za kućne ljubimce, a sve više proizvođača iz Srbije vidi svoju šansu da se oproba u ovom biznisu i osmišljava nove proizvode za ovo tržište koje ubrzano raste.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će od naredne godine uvesti prijavljivanje za podsticaje po osnovu javnih poziva u cilju skraćivanja postupka obrade zahteva i brže isplate sredstava.

Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković sastala se sa ambasadorkom NR Kine u Republici Srbiji Čen Bo sa kojom je razgovarala o mogućnostima za dalje unapređenje saradnje u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, posebno u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Zasad jabuka podigao je otac mladog voćara iz sela Blaznava kod Topole Vladimira Pantelića, a on je ostao na selu i nastavio tu proizvodnju. Savremeni zasadi uz primenu navodnjavanja i pokriveni protivgradnom mrežom doneli su Panteliću i više nego dobar prinos ove godine, ali ulaganja su bila jako velika.

Maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 216 dinara, a maksimalna cena benzina evro premijum BMB 95 - 174 dinara, objavilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета