Pravo na žig „Čuvarkuća” dobilo 75 proizvoda

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Pravo na korišćenje žiga „Čuvarkuća“, u okviru projekta Privredne komore Srbije (PKS) „Stvarano u Srbiji“, kao potvrdu kvaliteta i domaćeg porekla, dobilo je 75 proizvoda.

„Čuvarkuću“ je dobilo – 19 proizvoda „Ukusi moga kraja“ kompanije „Merkator S“, 15 „Nektarovih“, 14 „Mlekare Šabac“, 10 kompanije „Vital“, šest proizvoda kompanije „Esensa“, pet firme „Vrtlari“, četiri Mlekare „Granice“, kao i Zanatsko lager pivo „Mala barka“ i  Voćna rakija od šljive, proizvođača SIL 3, Žitište.

 Odluku je, na prvoj sednici, doneo Savet za odlučivanje o pravu korišćenja kolektivnog žiga „Čuvarkuća“ u kome su stručnjaci iz oblasti tehnologije, marketinga, kreativne industrije, zaštite potrošača i zaštite životne sredine.

„Već od  sledeće sedmice žig ’Čuvarkuća’ može se očekivati na ovim prvim proizvodima koji su dobili pravo da ga koriste, a još dodatnih 150 čeka odluke tehničke komisije i Saveta. Očekujemo da će već početkom jeseni oko 250 domaćih proizvoda nositi ovu oznaku“, istakao je Mihailo Vesović, predsednik Saveta i direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS.

Čuvarkuća je garant proizvođačima i potrošačima i dokaz da je više od 80 odsto vrednosti proizvoda stvoreno u Srbiji. Na ovaj način podižemo ukupnu snagu privrede, dajemo podsticaj ne samo velikim, nego i malim preduzećima koja su u dobavljačkom lancu, ali i izlaze samostalno na tržište. Sa Čuvarkućom domaći brend biće ojačan i dodatno istaknut, rekao je Vesović.

„Želimo da žig ’Čuvarkuća’ stoji na najboljim proizvodima koje Srbija može da ponudi“, naglasio je član Saveta Saša Veljković, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Ističe da su prijavljeni odlični proizvodi, da Savet nije imao lak zadatak, ali i da nije bilo lako aplicirati, jer je potrebno ispuniti visoke ekološke i tehnološke kriterijume, kao i standarde kvaliteta.

Projekat „Stvarano u Srbiji“ i žig „Čuvarkuća“ imaju cilj da podrže domaće proizvode i proizvođače i unaprede svest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda. Ovaj strateški projekat usmeren je na jačanje ekonomije Srbije, povećanje zaposlenosti i investicija, unapređenja konkurentnosti i imidža domaćih kompanija, kao i spoljnotrgovinskog bilansa.

Predstavnici kompanija čiji su proizvodi među prvima nosioci prava na kolektivni žig ne kriju zadovoljstvo i ističu da će „Čuvarkuća“ biti potvrda da Srbija ima vrhunske proizvode koji su rame uz rame sa inostranom konkurencijom.

Projekat „Stvarano u Srbiji“, kao strateški projekat podrške domaćim proizvodima i proizvođačima, startovao je polovinom juna, a svi privrednici koji proizvode u Srbiji i imaju kvalitetne proizvode domaćeg porekla mogu aplicirati za dobijanje žiga. Pravo korišćenja „Čuvarkuće“ dobija se na tri godine, sa mogućnošću resertifikacije.

Izvor:agrosmart.net

Pravo na žig „Čuvarkuća” dobilo 75 proizvoda

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Imate nedelju dana da sklonite tu biljku, a u slučaju da to ne uradite, nadležni iz javnog zelenila u vašem gradu će izvršiti uklanjanje, a vi ćete morati da to platite, zapretio je ministar.

Srbija je jedan od većih proizvođača malina na svetu, a maline sa ovih prostora stigle su čak i do Novog Zelanda. Međutim, jedan čitalac lista Danas iz Hamiltona na Novom Zelandu se šokirao kada je u lokalnom mega marketu našao maline iz zavičaja, pa uporedio koliko one koštaju u Srbiji.

Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić boravi u zvaničnoj poseti Sloveniji povodom učešća Srbije kao zemlje partnera na 63. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i hrane – AGRA 2025, koji se održava u Gornjoj Radgoni, u Sloveniji.

Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je danas da je, u prethodna dva meseca, poljoprivredna inspekcija sprovela 53 nadzora u poslastičarnicama širom Srbije, tokom kojih su kontrolisani proizvodi od sladoleda i drugi poslastičarski proizvodi, a nepravilnosti su utvrđene u 31 objektu.

Šljiva je u Srbiji oduvek bila više od voća – ona je simbol istorije, običaja i verovanja. O njoj su pevane pesme, ispod njenih grana su polagane zakletve, njenom rakijom su se lečili bolesni, nazdravljalo u radosti i oplakivala smrt.

Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета