U slučaju odustanak od zakupa državnog zemljišta, šta se događa?

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Uprava za poljoprivredno zemljište objavila je Uputstvo o postupanju prilikom sprovođenja postupka davanja u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.

Ovim pravilnikom o uslovima i postupku davanja u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini propisano je:

"Ako nakon sprovedenog postupka javnog nadmetanja, odnosno donošenja odluke o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, a pre zaključenja ugovora o zakupu, najpovoljniji ponuđač pismeno odustane od svoje ponude ili u roku ne plati iznos zakupnine, nadležni organ jedinice lokalne samouprave poziva ponuđača koji je sledeći po redu na rang listi ponuđača da potvrdi da li i dalje ostaje pri svojoj ponudi. Ako lice koje je sledeće po redu na rang listi ponuđača, ostaje pri svojoj ponudi, ono postaje najpovoljniji ponuđač i donosi se odluka o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini za to lice. Postupak iz st. 3. i 4. ovog člana može se ponavljati do poslednjeg lica na rang listi koje ispunjava uslove za zakup za tu jedinicu javnog nadmetanja.“

U vezi sa navedenom odredbom, Uprava za poljoprivredno zemljište daje Uputstvo da prilikom sprovođenja javnog nadmetanja za davanje zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini za agroekonomsku 2020/21 godinu, a koje se sprovodi u kalendarskoj 2021. godini bez obzira na to da li je započeto u kalendarskoj 2020. godini – rok za odustanak od datih ponuda ne može biti duži od 3 dana od otvaranja rang liste najpovoljnijih ponuđača.

U svim jedinicama lokalne samouprave kod kojih je rang lista najpovoljnijih ponuđača objavljena pre datuma ovog uputstva, rok za odustanak od datih ponuda ne može biti duži od 3 dana od dana objavljivanja ovog uputstva.

Uprava za poljoprivredno zemljište ukazuje i na to da će pratiti sprovođenje postupka javnog nadmetanja i donošenje odluka o davanju u zakup, odnosno na korišćenje na osnovu sprovedenog javnog nadmetanja – te dati inicijativu za stavljanje u pasivan status poljoprivrednog gazdinstva onih lica za koje činjenice i okolnosti ukazuju na to da su narušavala nesmetano odvijanje bilo kog dela postupka javnog nadmetanja prilikom davanja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u zakup, a na osnovu odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnika o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava i obnovi registracije, kao i o uslovima za pasivan status poljoprivrednog gazdinstva.

Član 62 Zakona o poljoprivrednom zemljištu: „Pravo zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini nemaju pravna i fizička lica upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava koja su narušavala nesmetano odvijanje bilo kog dela postupka javnog nadmetanja prilikom davanja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u zakup“.

Član 15, tačka 5, podtačka 12 Pravilnika o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava i obnovi registracije, kao i o uslovima za pasivan status poljoprivrednog gazdinstva: Poljoprivredno gazdinstvo se vodi u Registru u aktivnom statusu, osim ako se steknu uslovi za pasivni status, i to ometanje postupka javnog nadmetanja prilikom davanja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u zakup.

U slučaju odustanak od zakupa državnog zemljišta, šta se događa?

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

U Srbiji je oko tri i po miliona hektara obradivog zemljišta koje se sve češće koristi za izgradnju industrijskih zona i stambenih kompleksa. Ova poražavajuća činjenica govori u prilog tome koliko ne vodimo računa o našem najvećem bogatstvu.

Cene poljoprivrednog zemljišta u Srbiji prošle godine bile su za tri odsto više nego 2020. godine, a kako pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda, rekordna cena neke njive ili oranice dostigla je skoro 41.000 evra za hektar.

Grad Novi Sad raspisao je oglas o davanju u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na svojoj teritoriji u prvom krugu, a nadmetanje će se sprovesti elektronskim putem.

Iako većina, kada se pomene srpska prestonica, pomisli na beton, visoke zgrade, brz život, čak 70 odsto teritorije Beograda je poljopricredno zemljište.

Najveći zakupci državnog poljoprivrednog zemljišta, pored nekoliko srpskih kompanija, su i one čiji vlasnici imaju pasoše drugih država, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Hrvatske i Rusije, a cena koju godišnje plaćaju za najam srpskih oranica kreće se od 206 do 288 evra po hektaru na godišnjem nivou.

U prvoj polovini godine najskuplje poljoprivredno zemljište bilo je u Južnobačkom okrugu gde je hektar prodat za oko 31.000 evra, navodi se u polugodišnjem izveštaju Republičkog geodetskog zavoda (RGZ).

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета