Alternativa za srpske izvoznike: Umesto Rusije, moguć izvoz u Afriku, Aziju i na Bliski istok

Foto: Unsplash

Foto: Unsplash

Zbog ratne situacije u Ukrajini i otežanog poslovanja sa Rusijom, Privredna komora Srbije se obavezala da će formirati listu alternativnih tržišta na koja bi eventualno mogao da se omogući plasman sirovina i robe iz Srbije.

Rat u Ukrajini, sankcije uvedene Rusiji, pad vrednosti rublje i isključivanje ruskih banaka iz svift sistema, za srpske izvoznike znači samo jedno – probleme. Zbog otežanog poslovanja sa Rusijom, PKS se obavezala da će formirati listu alternativnih tržišta na koja bi eventualno mogao da se omogući plasman sirovina i robe iz Srbije.

Danijela Strižak, pomoćnica direktora sektora za strateške analize u PKS-u, podseća da pronalaženje takvih tržišta, u svetlu novonastale situacije, zahteva opsežnu aktivnost državnih institucija, kao i da se uglavnom misli na evroazijska, ali i na afrička tržišta na kojima naši privrednici nisu ili su prisutni u manjem obimu.

- Teško je naći alternativu tržištu na koje se roba izvozi bez carinskih opterećenja. Srbija je, na primer, tokom 2021. na tržište Rusije plasirala jabuke u vrednosti od blizu 81 milion dolara, odnosno 70% od ukupnog izvoza ovog voća u protekloj godini završilo je na tom tržištu. Ako znamo da je Egipat, na primer, jedan od najvećih uvoznika jabuka na svetu, logično je zaključiti da bi ovo tržište bilo dobro za preusmeravanje izvoza naših jabuka - naglašava Strižakova.

Međutim, sa Egiptom nema usaglašenih fitosanitarnih sertifikata za izvoz ovog voća, a carinsko opterećenje iz Srbije iznosi 40%, dodaje ona i podseća da je tamo već prisutna konkurencija iz Italije, Poljske ili Grčke, koja tradicionalno izvozi jabuku na tržište Egipta, čineći to bez ikakvog carinskog opterećenja, jer Egipat sa EU ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini. Zaključenje takvog sporazuma sa određenim tržištima svakako bi donelo pogodnosti za nastup naših izvoznika, ali je problem što pregovori o zaključenju dugo traju i temelje se na interesu obe strane.

Da je situacija prilično teška priznaje Nikola Kotarac, predstavnik ZZ ”Voćar” iz Slankamena, koja na rusko tržište izvozi 80% ukupnog plasmana jabuka.

- Umesto u Rusiju, nedavno su otpremljena dva šlepera sa 40 tona ovog voća za Indiju. Ipak, i tu postoje problemi, jer do tamo brod putuje oko 30 dana. Država bi zato što pre morala da pomogne, da napravi neku izvozničku firmu, da je subvencioniše, da se eventualno kupi hladnjača u kojoj bi roba mogla da se transportuje, pa i do Afrike. Jer, to sve ne može da se prepusti malim zadrugama ili pojedincima, da ne bismo došli u situaciju da neko prevari seljaka proizvođača, budući da imamo masovnu organizovanu pojavu da kupci jabuka varaju seljake - objašnjava Kotarac.

Agroinfo.rs/agronews.rs

Alternativa za srpske izvoznike: Umesto Rusije, moguć izvoz u Afriku, Aziju i na Bliski istok

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Spretniji berači se sa vlasnikom dogovaraju o zaradi po ubranom kilogramu, pa njihova zarada zavisi od umeća, brzine ruku i od toga koliko ko može da podnese rad na visokim temperaturama.

Zakomplikovan izvoz na rusko tržište, ali i veliki uvoz, tvrde leskovački povrtari, oborili su cenu kupusa.

U Srbiji je u 2022. godini zasejano 732.000 hektara pšenice, a prema rečima zvaničnika, imamo dovoljno hrane i za sebe i za izvoz.

Srbija je danas izvezla prve količine svežih jaja u Albaniju, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Prema ranim prognozama, cena maline će ove godine ići i do 800 dinara po kilogramu, dok su najavljivane dnevnice za berače i do 8.000 dinara. Iz Asocijacije proizvođača malina i kupina u Srbiji kažu da su ovi iznosi dnevnica nerealni.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета