Coprinus comatus protiv šećera i holesterola

Foto:Pixabay.com

Foto:Pixabay.com

Koprinus je najjači prirodni regulator šećera u krvi. Koprinus (Coprinus Comatus) ili dlakava gljiva može da se uzgaja ali nije dugotrajna.

Naučno je dokazano da smanjuje mogućnost oboljenja od raka i sarkoma. Koprinus se takođe uspešno koristi u terapijama protiv hemoroida kao i problema probavnog trakta. Ekstrakt Coprinus-a nije komercijalno dostupan pa se jedino koristi kao sušena ili u obliku tableta od praha presovane gljive.

 Koprinus sadrži veliki procenat kalcijuma, kalijuma, gvožđa, magnezijuma, cinka, mali procenat natrijuma, 20 slobodnih amino kiselina a takođe je dokazano da koprinus pečurke sadrže i proteine i preko 50% polisaharida koji su sa medicinskog aspekta najznačajniji sastojak lekovitih gljiva, pored toga sadrži i 8 esencijalnih aminokiselina koje ljudsko telo ne može samo da proizvede.

Medicinska gljiva Coprinus comatus podstiče oslobađanje insulina iz pankreasa, poboljšava metabolizam glukoze i masti, i povećava osetljivost ćelija na insulin. Ova svojstva čine Coprinus pogodnim za primenu kod dijabetesa tip I i II. Ovu gljivu zovu i “majstor energije” obzirom da je kompozicija njenih sastojaka takva da savršeno optimizuje metabolizam. Kod nas je nazivaju još i “dlakava gljiva” ili “gnojištarka” Ova gljiva je rasprostranjena u srednjoj Evropi. 

Izvor:lekovitegljive.rs

Coprinus comatus protiv šećera i holesterola

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Vodite se onom čuvenom 'samo umereno', ali mnogima je to veoma teško kada je reč o soli ili šećeru.

Osim što su toliko ukusne da u trenu mogu obogatiti baš svaki obrok, gljive je vrlo zdrava u hranjiva namirnica koja bi se svako toliko trebala naći na vašem tanjiru.

Postoje izvještaji koji kažu kako konzumacija jestivih gljiva iz roda puhara zaustavlja bolove i imaju brojna druga korisna svojstva na naš organizam. U nastavku govorimo o tikvastoj puhari.

Rudnjača je gljiva koja postoji u jestivom i otrovnom obliku. U nastavku teksta saznajte njihove osnovne karakteristike i kako ih možete razlikovati.

Velika puhara (lat. Langermannia Gigantea) je gljiva loptastog oblika koja se uglavnom sreće tokom leta i s jeseni. Naseljava umerene klimatske zone u svim delovima sveta i najčešće se može pronaći na otvorenim i poluotvorenim mestima poput bašta, na livadama, poljima, u okolini seoskih puteva i drugde gde je zemljište izdašno hranljivim materijama.

Opstanak gljiva u njihovim prirodnim staništima ugrožava nekontrolisana seča šuma, ali i nepoštovanje elementarnih odredbi Zakona koje se odnose na vreme i način berbe. Iako se sakupljanjem pečuraka može ostvariti dobra zarada, one su u Srbiji sve ugroženija vrsta, jer o ovom prirodnom blagu brinu samo malobrojna gljivarska udruženja.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета