Obezbeđivanje pojilišta za pčele kao imperativ u uspešnom pčelarstvu

Foto: pixabay.com

Foto: pixabay.com

Higijenske i funkcionalno prikladne pojilice se prave od različitih tegli, kanti i kanistera, ali se mogu i gotove kupiti

Svakom pčelaru važno je da su njegove pčele zdrave i jake. Kako bi one zaista to i bile, osim hrane, potrebno im je obezbediti svežu pitku vodu, najčešće iz nekog oblika pojilice. Osim što vodu koriste za rashlađivanje, pomoću nje regulišu i temperaturu košnice, rastapaju kristalizovani med, a koriste je  i za uzgoj legla.

Pojilicu treba postaviti već na početku proleća kada pčele postaju aktivne, i koristiti je sve do poslednjeg izleta pčela pred zimu. 
Održavanje higijene u pojilici je veoma važno.Pojilice treba redovno čistiti a vodu što češće menjati jer osim pčela na nju dolaze i  drugi insekti. Za vreme toplog vremena to su naročito komarci koji ako osete da je voda ustajala polažu jajašca u nju.  Često se dešava da zbog neredovne promene vode dodje do nakupljanja alki na ivicama pojilice. Tada je potrebno dobro oprati posudu i staviti čistu vodu u nju. 
Ako su pojilice postavljene na vreme, pčele se brzo navikavaju na stalan izvor čiste vode i počinju redovno da ih posećuju. Da bi pčele brže stekle naviku dolaska na napojilište u vodu se u početku dodaje malo razređenog meda, šećera ili šećernog sirupa. 

Postoje različite vrste higijenskih pojilica, ali su one najčešće prave od staklenih tegli, kanti ili kanistera u kućnoj radinosti.

Vodu je moguće jednostavno sipati i u veliku posudu sličnu lavoru i na sredinu staviti veći kamen ili ciglu na koju pčele mogu da slete. U suprotnom mogu direktno da ulete u vodu, pokvase krila i da se utope.

Prihvatljiv načina je da se na plastičnoj kanti za boju koja na vrhu ima ojačane ivice sa komorama, izbušite rupice sa unutrašnje strane. Nakon toga, kante se napune vodom i dobro zatvore poklopcem. Okrenu se i postavite na stabilno postolje od cigli, blokova i slično. Kako pčele piju, tako dolazi nova voda. 

Nešto kvalitetnije i mobilnije rešenje je pojilica koju čini sistem tegli postavljenih na automobilsku gumu ispunjenu betonom. Tegle se napune vodom i prekriju krpom gušćeg tkanja. Okrenu se naopako i postave u već napravljene nosače. "Pritisak na površini sprečava vodu da iscuri iz boce, a pčelama omogućava nesmetan pristup i one bez problema piju vodu. S obzirom na to da one za vreme leta na pojilište lete nisko, a prilikom uzimanja vode vise, ne balegaju po krpi i pojilici, već izmet pada ispod pa ne postoji opasnost od prenosa bolesti", objašnjava dipl.ing Davor Brečak i dodaje da ovakvu pojilicu možete prenositi po potrebi. 

Naravno, svi oni koji nisu za manuelno pravljene pojilice mogu da ih kupe.

Najzad, pčela jako važan insekt u našem ekosistemu i svako od nas u svom dvorištu ili na balkonu ovim vrednim životinjama treba da obezbedi izvor vode. 

 

Izvor:agroklub.rs

Obezbeđivanje pojilišta za pčele kao imperativ u uspešnom pčelarstvu

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

U Srbiji je u toku masovno uginuće pčela, do sada je stradalo više od 50 odsto društava, a uzrok je, verovatno, prošlogodišnja suša i nedostatak polena zbog čega su loše hranjene tokom perioda odgajanja „zimskih“ pčela, rekao je predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.

Izveštaji o masovnom uginuću pčela i praznim košnicama stižu iz skoro svih krajeva Srbije. Pomor je ponegde i sto odsto

Pčele, koje imaju ključnu ulogu u proizvodnji hrane, umiru u zapanjujućem broju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pušten u rad prvi gradski medomat u Sremskoj Mitrovici, prilikom prezentacije rezultata projekta Zasnivanje ekonološki prihvatljive proizvodnje meda u blizini SRP Zasavica

Početak proleća praćen smenom obilnih kiša i visokih temperatura, smanjiće knjaževačkim pčelarima prvi prinos bagremovog meda u dolini Timoka. Ipak mnogi koji svoje košnice sele, pokušaće da to nadoknade u Gabrovnici, selu u podnožju Stare planine, gde bagrem poslednji cveta i gde košnice godinama dovoze pčelari iz drugih gradova.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета