Stršljan: Borba sa opasnim neprijateljem, kako se izboriti?

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Ubod stršljena poznat je kao neugodno iskustvo. Jedan ubod je i više nego dovoljan, ali ubod više stršljenova istovremeno (predeo vrata ili glave), može biti čak i sa smrtnim ishodom.

Letnji period je vreme kada su ove vrste insekata najaktivnije i najbrojnije. Tokom zime prezimljavaju samo matične jedinke i manji broj insekata, dok se tokom leta namnože, i stvaraju nove zajednice. Mesta na kojima se formiraju nove zajednice, nazivamo gnezda. Mogu biti smeštena u prirodnim šupljinama na drvetu ili stenama, ali probleme najviše stvaraju gnezda smeštena u objektima gde borave ljudi. Aktivnost ovih insekata je tokom dana, kada sa prvim zracima sunca odlaze u potrazi za hranom, i to traje sve do pred mrak, kada se celokupna zajednica okuplja na gnezdu, gde provodi noć. Leglo ima maticu koja poleže jaja koja se u saću razvijaju i nakon par nedelja se izleže novi insekt, i zatim opet isti ciklus. Gnezda su napravljena od materije slične papiru nalik na pčelinje saće.

Ose prave gnezdo veličine pet ili šest pa do dvadesetak centimetara, dok je kod stršljena to gnezdo nekada veliko kao fudbalska lopta, a ima primera da bude veliko kao otvoreni kišobran.

Borba sa ovako opasnim neprijateljem treba da bude dobro isplanirana, i oprema za borbu je obavezna, inače, nastradalih če biti i na obe linije fronta. Najbolje je gnezdo u potpunosti ukloniti, čime zajednica ne može da se obnovi. To je moguče izvesti jedino sa dobrom opremon, višestruko jačom od klasične pčelarske. Takodje je moguće uništiti insekte tretiranjem insekticidom.

Prskanje se može obaviti komprimovanim sprejom, koji je namenjen samo za ove vrste insekata. Plastične flaše sa otvorima na sredini u koje uspemo malo piva ili voćnog soka, su prava klopka, koja dnevno nahvata dosta ovih insekata. Takođe lepljive trake ili lepak za miša na kartonu, se mogu postaviti u blizini legla a kao mamac koristimo komadić ribe ili mesa.

Stršljenovi i ose su zaštićeni zakonom i ne treba ih nekontrolisano i bez nadzora uništavati.

 

Izvor:agromedia.rs

Stršljan: Borba sa opasnim neprijateljem, kako se izboriti?

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Sve više odustajanja od bavljenja poljoprivredom, što zbog neisplativosti skoro pa nikakve državne pomoći tako i zbog zagađenosti čitave atmosfera. Tako je i ova porodica odustala od svog prelepog voćnjaka, 500 kom. stabala Jabuke završavaju ,više nije moguće da OPSTANEMO

Na plodnoj moravskoj zemlji rađa najbolja kajsija i iako je neizvesna proizvodnja, voćari čačanskog kraja ne odustaju od ove voćke.

Јагоду напада већи број различитих болести познатих као микозе, бактериозе и вирозе. Микозе су најчешће болести јагоде и најштетније. Код нас се својом појавом истичу: лисна, црна и љубичаста пегавост, затим пепелница и сива трулеж плодова.

Нектарина, латински назив Прунус персица, је близак потомак брескве. Почетком 17. века ова здрава воћка појавила се у Енглеској, а у Европу је стигла тек 60тих година прошлог века.

Овај стршљен је попут европског, али је другачијих боја и другачијег узорка. Кутикула је црвенкаста, са жутим пругама на леђима и жутим мрљама на глави. Они своја гнезда граде под земљом док европски гнезда граде на висини.

Подсетник за све који се баве воћарством. Како изгледају радови у воћарству по месецима.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета