Razvoj ribarstva otežan zbog propisa u Srbiji

Foto:Pixabay

Foto:Pixabay

Neophodno je harmonizovati zakonsku regulativu u Srbiji sa propisima Evropske unije

Godišnji promet u ribarstvu EU dostiže vrednost od 2,8 milijardi evra. Srpsko ribarstvo treba da bude deo evropske porodice i pre nego što Srbija zvanično postane članica EU. Da bi to postigli potrebno je podići svest o potrebi i politici razvoja ribarstva. Za to je potrebno i da se u Skupštini Srbije hitno usvoji nekoliko zakonskih akata i pratećih propisa koji će pomoći ovoj privrednoj grani u razvoju. To utoliko pre ako se ima u vidu da su Pojedini ribnjaci ove godine udarili u zatvorene granice EU sa cisternama punim šarana. Vozila su vraćena, jer u državnoj administraciji nisu znali sve neophodne detalje za prelazak granice.

Ribarstvo je veoma važna privredna grana za svaku zemlju, pa i za Srbiju, a za to je veoma bitno da se čuje glas ribara i da oni učestvuju u kreiranju zakona i donošenju odluka koje su od bitnog interesa. U ovoj oblasti je nužno krivolov svesti na najmanju meru, a mora se smanjiti i sve veća eksploatacija ovih resursa. Dakle, sektor ribarstva je veoma ranjiv i njemu treba pomoć. To znači da se kroz agrarnu politiku Srbije moraju stvoriti uslovi za održiv ribolovni sektor. Da bi to ostvarili u ribolov Srbije moraju se uvesti evropski zakoni, a pre toga, nužno je utvrditi konkretno stanje i planove za njegov razvoj u budućnosti, poručuju eksperti EU.

Godišnji uvoz ribe vredan je oko 100, a izvoz svega sedam miliona dolara. Što se tiče uvoza, najviše se u svetu kupuje morska riba. Srbija iz sopstvene proizvodnje može da podmiri potrebe u potrošnji slatkovodne ribe. Za dalji razvoj ove grane očekuje se pomoć iz sredstava EU.

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstvo učestvuje u stvaranju bruto nacionalnog dohotka sa 0,07 odsto. U Srbiji ima više od 6.700 hektara šaranskih i 6.000 hektara pastrmskih ribnjaka. Sektor ribarstva zapošljava 1.851 radnika.

Potrošnja ribe u Srbiji po stanovniku iznosi između pet i sedam kilograma godišnje i najmanje je troše poljoprivredna domaćinstva. Riba se najviše kupuje u vreme posta.

Izvor: Agroservis.rs

Razvoj ribarstva otežan zbog propisa u Srbiji

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodelio je danas ugovore vredne 450 miliona dinara za nabavku opreme i sistema za navodnjavanje i opreme za poboljšanje vodnog, vazdušnog i toplotnog režima biljaka u Vojvodini u 2025. godini.

Poljoprivrednici iz deset udruženja Vojvodine i centralne Srbije su odlučili da, zbog štete od mraza i suše traže od države jednokratnu pomoć od 300 evra po hektaru za prolećne useve i voćarske zasade koji su prijavljeni u sistem e-agrara, a ako im se ne dodeli najavljuju proteste u avgustu.

Poljoprivrednici iz deset udruženja Vojvodine i centralne Srbije su odlučili da, zbog štete od mraza i suše traže od države jednokratnu pomoć od 300 evra po hektaru za prolećne useve i voćarske zasade koji su prijavljeni u sistem e-agrara, a ako im se ne dodeli najavljuju proteste u avgustu.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede otpočelo je izradu nacrta zakona kojim se uvodi sistem provera celog lanca proizvodnje hrane u zemlji, po principu – od njive do trpeze, kao i sistem kontrola hrane iz uvoza.

Poljoprivredna inspekcija nastavlja intenzivne kontrole u cilju zaštite potrošača i pružanja visokog nivoa bezbednosti hrane na tržištu Srbije.

Dok se mnogi raduju prvim kilogramima domaćih trešanja na proleće, ovogodišnja sezona je ponovo otvorila večito pitanje — zašto nas ovo ukusno voće košta koliko i luksuzni desert u restoranu?

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета