Berači šumskih plodova dnevno zarade i do 100 evra

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Branje šumskih plodova je solidan izvor prihoda u Topličkom kraju gde veštiji i organizovaniji berači mogu dnevno da zarade i do 100 evra. Otkupljivači kažu da ovde berba traje desetak dana i za to vreme se može zaraditi lep novac.

Sada se beru šumske jagode čija je otkupna cena, zavisno od kvaliteta, nešto više od 1.000 dinara po kilogramu, tj. sedam do osam evra. Teško ih je brati jer su skrivene i rasute u šumi i ispod trave na livadama, malo ih ima, pa je tako i malo onih koji se bave berbom.

Ljudi koji se time bave, kažu da je mnogo lakše brati divlje kupine čija sezona tek dolazi, jer su dostupnije i na nižim nadmorskim visinama do 500 metara, ali je zato i njihova otkupna cena nešto niža od cene šumskih jagoda i kreće se od 600 do 700 dinara za kilogram.

Najunosnije je branje borovnica koje rastu na obroncima Kopaonika, jer njihova otkupna cena dostiže i šest evra po kilogramu, a iskusni berači dnevno mogu da uberu i po desetak kilograma tog šumskog voća.

Šumski plodovi, posebno borovnice, traženi su u svetu, a iz Srbije se izvoze u zemlje Zapadne Evrope i u Rusiju.

Agroinfo.rs/agrosmart.net

Berači šumskih plodova dnevno zarade i do 100 evra

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Pravila vezana za boravak u prirodi nisu tu da nas ograniče i spreče da uživamo, već da nas podsete da čuvanjem prirode dajemo lični doprinos i za očuvanje planete.

Ovogodišnji rod grožđa u topličkom kraju biće rekordan zahvaljujući idealnim vremenskim prilikama, izjavio je za Betu Milan Tošković, savetodavac za voćarstvo u Poljoprivredno-stručnoj i savetodavnoj službi (PSSS) u Prokuplju.

Priroda je osnov svega. Svi današnji farmaceutski proizvodi su nastali po uzoru na dostupne elemente iz prirode. Na zdravlje treba delovati preventivno, a ne onda kada već dođe do nekih problema, tegoba ili bolesti. U nastavku ćemo govoriti o korisnim svojstvima šumskih jagoda koje možemo konzumirati svakodnevno i pri tome ostvariti brojne benefite za naš organizam i normalno funkcionisanje.

Dren (Cornus mas) je vrsta voća u porodici Cornaceae iz južne Evrope i jugozapadne Azije. Poznat je pod nazivima drenjina, bela svibovina, rumeni dren, drenjula, drin, drinika, drinovina, drenić.

Leto nije pogodno za gljive, zbog dugih suša. Prava eksplozija kreće na jesen, tačnije u oktobru.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета