Poljoprivrednici smatraju da je cena žive vage ispod crte isplativosti

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Kupci na veliko za kilogram nude 115–116 dinara, što je cena koja ne pokriva proizvodnju.

Žolt Kašai iz Torde tovom svinja bavi se od pre godinu dana. U oborima trenutno ima 90 tovljenika.

– Počeli smo sa tovom pre godinu dana. verujući da će situacija sa cenom, koja je oduvek najveći problem, biti bolja. To se nije dogodilo i po sadašnjoj ceni od 115 dinara za kilogram žive vage nema računice baviti se tovom svinja – kaže Žolt Kašai.

Porodica Kašai prasiće kupuje, a svinje hrani čistim koncentratom. Kada te troškove stavi na papir, ispada da su u čistom gubitku.

– Osim tovljenika, imamo i 20 bikova. Cena bikova je bolja, pa nas to izvlači. Bavim se i ratarenjem i uvek nešto dobro rodi ili ima bolju cenu, pa godinu završimo u plusu. Ipak, tov svinja je veliki rad i trud. Nije čudo da se, najviše zbog niske cene i nesigurnog tržišta, sve manje ljudi bavi tovom svinja – kaže Kašai, dodajući da je u Tordi nekad bilo na desetine stočara, a da se sada tovom bavi tek poneki meštanin.

Sa njim se slaže i Sava Radonić iz Čente. Po njegovom mišljenju, svinje je dobro imati, ali ih je teško prodati.

– Nastavio sam porodičnu tradiciju, pa sada imam šest krmača, a godišnje utovim četrdesetak svinja. Nešto bude za nas, a najveći broj prodamo. Ove godine prodaja teško ide. Kupci na veliko za kilogram nude 115–116 dinara, što je cena koja ne pokriva proizvodnju. Pogotovo što sad raste cena kukuruza. Mi imamo svoje prasiće i svoju hranu, pa nam to malo pojeftini proizvodnju, ali, u celini, danas tov svinja nije unosan posao. Kada bi živa vaga bila 180 dinara, mogli bismo da govorimo o rentabilnosti – kaže Radonić.

Radonići u svojim štalama i oborima imaju i bikove, muzne krave, junice i, kako kaže Sava, sve ono što jedno dvorište mora da ima – kokoške, patke, ćurke…

– Mi smo, takozvani, svaštari. Bavimo se ratarstvom, stočarstvom, radimo puno… To što steknemo dobro čuvamo i samo tako možemo da opstanemo, jer od poljoprivrede kod nas žive tri generacije – napominje Sava Radonić.

Izvor: Dnevnik

Poljoprivrednici smatraju da je cena žive vage ispod crte isplativosti

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Prethodne jeseni pšenicom je u Srbiji zasejano 720.000 ha ili 25% više nego lane. Ratari su uglavnom primenili svu potrebnu agrotehniku, pa pšenica u ovom trenutku izgleda kao retko koje godine u ovo vreme.

Koliko se zadrži trenutna otkupna cena ili tovljenici uskoro poskupe, što stočari priželjkuju, moguće je očekivati da pojedini obori više ne budu prazni

Od aprila 2021. do aprila 2022. cena mesa je porasla za 19,5 %. Meso je zato za mnoge postalo luksuz.

Cene hrane za životinje, energenata, mineralnih đubriva, zaštitinih sredstava i transporta višestruko su uvećane u protekle dve i po godine, zbog pandemije koronavirusa i krize u Ukrajini, što je uslovilo smanjenu proizvodnju stočarskih proizvoda. Privrednici predlažu da se merama zaustavi pad u stočarskoj proizvodnji, koja kod nas predstavlja veliki potencijal.

Na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada Republike Srbije je donela Uredbu o utvrđivanju godišnjeg programa mera za sprovođenje odgajivačkog programa za 2022. godinu.

Počelo je podnošenje zahteva za podsticaje u stočarstvu i to za tov junadi, jagnjadi, jaradi i svinja, kao i za podsticaje za krave za uzgoj teladi za tov

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета