Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Dok jedni smatraju da selu nedostaju mnoge prednosti koje ima grad, drugi ne mnogu zamisliti život bez mira i tišine koje nudi selo.

Mnogi ljudi iz grada zamišljaju da kupe neku kućicu, salaš, imanje, i da žive u pitomoj seoskoj sredini, okruženi voćnjacima, kokoškama.

Sledeća razmišljanja idu u pravcu stvaranja ekološkog domaćinstva, uzgoj organskog povrća i mesa, jahanje konja i hladjenje leti ispod velikog oraha kraj potoka. 

Život na selu u Srbiji je skopčan sa nekoliko problema koje nekako treba savladati. Najveća prepreka za većinu ljudi i porodica koje idu na selo su seoska infrastruktura, blizina škola i domova zdravlja, snabdevanje. Pogotovu za mlade roditelje je bitno, jer školovanje dece je ključna stvar.  Ako želite da živite na selu, treba najpre da odaberete dobru lokaciju, odnosno mesto gde postoji škola i vrtić, kao i dom zdravlja i ostale važne ustanove.

Svaki dan rano ujutru morate da ustanete rano da nahranite stoku, očistite balegu, operete i očistite štale, svinjce, da pomuzete krave, ovce ako imate stoku. 

 Lekari nisu baš tako blizu, za svaku ozbiljniju dijagnostiku i terapiju morate ići u veći grad, kao i za lekove.

Ljudi na selu su mahom grublji, žilaviji, pa čak i suroviji žele da znaju šta se dešava kod vas u kući, i neće se libiti da to i bez nekih manira i saznaju. .

Ljudi koji žive na selu vole da im neko iznenada dođe u goste. To je zajednička odlika stanovnika sela na svim kontinentima, a jačina njihovog glasa, 40 decibela je veća od jačine glasa stanovnika grada.

Na selu postoji širok spektar poslova kojima možete da se bavite - bilo poljoprivredom, voćarstvom ili stočarstvom, ali za početak, na manjoj parceli. Ako još neznate čime bi se bavili najjbolje je da se raspitate kod stanovništva šta oni gaje i šta tamo najbolje uspeva.

Još jedna bitna ekonomska stvar je što selo nije još uvek ekonomski baš isplativo. Mnogi koji žele da odu u selo, smatraju da će na selu napraviti dobru rakiju, sir, ajvar, džem, i da će to prodavati uz voće i povrće i od toga živeti. Ali ne smeju da zaborave da to  nažalost, ne ide ni brzo niti je jednostavno.

Zahteva ulaganja, svakodnevni I celodnevni rad, da otkupne stanice ne funkcionišu kako bi trebalo da bi podsticali seljaka da proizvodi. Takođe imajte na umu da se u kući novac topi puno brže nego u stanu. Ali...

Ono što danas dodatno olakšava život van granica grada je internet koji pruža brzu i jednostavnu komunikaciju sa celim svetom. Zbog ubrzanog i stresnog života u gradu i usamljenosti do koje on dovodi mnoge svoje stanovnike, sve više ljudi shvata da im selo, čak i ono udaljeno samo desetak kilometara od grada, donosi beg od većine problema koje im on stvara.

Zbog toga nas ne treba čuditi ako u narednom periodu budemo videli sve više povratnika prirodi izdravom načinu života.

BEG OD GRADSKOG STILA ŽIVOTA

Komentari

discount cialis 000 GAX OFF NATURAL FRESHLY Fco

women viagra However, the published literature does not provide clear guidance

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

U Srbiji je tokom 2024. godine navodnjavano 48.668 hektara poljoprivrednih površina, što je za 2,3 odsto više nego u prethodnoj godini.

Podsticaji se odnose na biljnu proizvodnju, gajenje kvalitetnih priplodnih mlečnih krava, tovnih krava i bikova, junadi, ovaca, ovnova, koza i jarčeva, roditeljskih ćurki i kokošaka, priplodnih matica šarana, pastrmke i drugo.

Blokada Ibarske magistrale u Mrčajevcima u kojoj učestvuju poljoprivrednici, članovi udruženja "Šajkača" i Udruženje proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja je počela u podne

Poljoprivrednici su u 2024. godini zabeležili smanjene proizvodne rezultate. Teška ekonomska godina uslovljena je pre svega lošim meteorološkim uslovima koji nisu išli na ruku proizvođačima. Najtoplije leto uticalo je na rod gotovo svih ratarskih kultura, ali i na proizvodnju voća.

Sastanci između proizvođača jagodičastog voća i hladnjačara bi mogli doneti pomake, ali samo ako se u rešavanje problema uključe zadruge, koje bi služile kao most između dve strane, ali i kao ključni faktor u podsticanju malinara da sami investiraju u hladnjače – izjavio je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović.

Memorandum o saradnji u oblasti poljoprivrede između Srbije i Hondurasa potpisali su danas srpski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Martinović i zamenik ministra spoljnih poslova Hondurasa Herardo Tores Selaja, kao ovlašćeni potpisnik.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета