SAVRŠENO USPEVA I U KOD NAS: 'Rogata dinja' iz Afrike za pravu EGZOTIKU u vašoj bašti (FOTO)

Verovali ili ne, ovo egzotično voće koje dolazi iz Afrike, a zove se kivano, može se uspešno gajiti i u našim uslovima. Seje se krajem aprila, početkom maja, nije preterano zahtevna, a uspeće čak i u saksiji.

Kivano je dosta skup u prodavnicama, ali to ne treba da vas spreči da probate uzgoj ove fantastične biljke i uživate u njenom egzotičnom ukusu (ako vam se svidi). Naime, ukus kivana je kombinacija dinje, banane, limete, krastavca i kivija. Možete ga gajiti u bašti (na otvorenom) ili u saksiji na terasi (tremu), a setva počinje kada prođe opasnost od prolećnog mraza, što je obično kraj aprila – početak maja.

Kivanu je potrebno obezbediti mrežu, kao krastavcu. Njegovi listovi u obliku srca su tamnozele boje, a lozi treba potpora. Biljka može da raste do 150-300 cm. Svaka biljka ima muške i ženske cvetove, a samo ženski cvetovi imaju plodove. Plod ima debelu žuto-narandžastu koru sa bodljama, elipsastog je oblika i može da bude dugačak 10-15 cm. Unutrašnjost ploda sadrži zelenkasto želatinasto „meso“ i semenke. Najčešće se ukus opisuje kao slatki krastavac.

Seme se seje u proleće, kada je temperatura iznad 12 stepeni. Idealna temperatura za klijanje semena je od 12 do 34 stepena Celzijusovih. Neka vas ovo ne iznenadi, jer kivano potiče iz vrućih i suvih klimatskih uslova srednje i južne Afrike. Kivano se seje direktno u zemlju (ne voli presađivanje), Možete u jednu rupu ubaciti nekoliko semenki (2-3 kom) na dubinu oko 2-3 cm, a zatim pokriti seme zemljom.

Neophodno je održavati zemljište vlažnnim dok ne dođe do nicanja biljke, što će se desiti u roku od 1-2 nedelje. Nakon što biljke malo narastu, isecite makazama najslabije, tako da napravite razmak između biljaka koje ćete gajiti 35-45 cm. Ovaj razmak je potrebno napraviti kako bi biljke imale dovoljno prostora za rast i razvoj.

Ako nemate baštu, ali imate terasu ili balkon, kivano možete gajiti u većoj saksiji (dubine 35-45 cm). Jednostavno, ubacite 3-4 semena direktno u saksiju (na dubinu 2-3 cm), pokrijete ih zemljom i zalijete. Ne zaboravite da stavite rešetku u saksiju koja će biti oslonac kivanu kada počne da raste. Budući da se snažno širi, loza će koristiti rešetku da se uz nju penje. Ona treba da bude visoka najmanje 150-180 cm. Kivano možete da posejete u saksiji u zatvorenom prostoru, a kasnije saksiju možete da iznesete na terasu kada sadnica dobije dva-tri prava lista, a temperatura je konstantno iznad 15 stepeni.

Lokacija i zemljište

Kivano traži dosta sunčeve svetlosti za rast i razvoj. Takođe, potrebna je dobra cirkulacija vazduha, ali treba izbegavati vetrovita mesta. Što se tiče zemljišta, kivano preferira dobro drenirano zemljište pH oko 6-6,5. Ako ga uzgajate u saksiji, pobrinite se da saksija ima odgovarajuće drenažne rupe. Dodajte puno organske materije, komposta i organskog đubriva kako biste obogatili zemlju hranljivim materijama.

Zalivanje i malčiranje

Iako je kivano tolerantan na sušu, treba ga zalivati redovno i duboko. Pustite da se gornji sloj zemlje osuši između dva zalivanja, posebno ako je reč o uzgoj u saksiji. Takođe, izbegavajte zalivanje po lišću. Kada voće bude pred sazrevanjem, smanjite zalivanje, jer će to pojačati ukus ploda. Možete koristiti organski malč kako biste očuvali vlagu i kontrolisali rast korova.

Prihrana

Biljku možete da hranite NPK đubrivom 10-10-10, jednom u 2-3 nedelje. Kada biljka počne da proizvodi cvetove i počnu da se pojavljuju plodovi, prihranjuje se sa manje azota, odnosno NPK sa odnosom 1-2-2. Ukoliko ste organski baštovan/ka, prihranite svoj kivano kompostom ili organskim đubrivom.

Štetočine i bolesti

Kivano je tolerantan na mnoge bolesti i gotovo da ga ništa ne napada. Eventualno mogu da ga napadnu lisne vaši i  da bude zahvaćen virusom mozaika krastavca i fuzarioznim uvenućem. Da biste smanjili rizik od pojave bolesti, redovno uklanjajte korov i nemojte zalivati biljke po lišću. Ukoliko primetite zarazu na biljci, probajte da je sačuvate tako što ćete ukloniti i spaliti zaražene delove. Ako zaraza nastavi da se širi po biljci – uklonite je, kako se ne bi prešla na druge.

Berba i čuvanje kivana

Od setve do berbe kivana potrebno je da prođe oko 4 meseca. Ono što je važno istaći, to je da kivano ima dug rok trajanja i možete ga čuvati 3-4 meseca na suvom i hladnom mestu.

Kako se kivano jede

Najjednostavniji način jeste da ga presečete nožem na pola i kašičicom jedete pulpu direktno iz ploda. Neki ljudi dodaju malo šećera kako bi poboljšali ukus. Može se jesti svež ili kuvan. Pulpu možete dodati u smuti ili je upotrebiti sa jogurtom ili sladoledom. Takođe, odličan je dodatak umacima i prelivima.

Agroinfo.rs/agrosmart.net

SAVRŠENO USPEVA I U KOD NAS: 'Rogata dinja' iz Afrike za pravu EGZOTIKU u vašoj bašti (FOTO)

Komentari

Kurian AW, Munoz DF, Rust P, Schackmann EA, Smith M, Clarke L, Mills MA, Plevritis SK Online tool to guide decisions for BRCA1 2 mutation carriers levitra samples overnight IГў d love to be able to enjoy it

In addition to a lower estrogenic potential, there is evidence to suggest that the 2 hydroxylated metabolites inhibit angiogenesis 6 8 cialis 5 mg

[url=https://antabuse.charity/]how much is disulfiram cost[/url]

  • Od Ashmar
  • 2023-07-03 05:10:14

[url=http://trustedtablets.discount/]www canadianonlinepharmacy[/url]

[url=https://acticin.skin/]acticin 650[/url]

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Spretniji berači se sa vlasnikom dogovaraju o zaradi po ubranom kilogramu, pa njihova zarada zavisi od umeća, brzine ruku i od toga koliko ko može da podnese rad na visokim temperaturama.

Prema ranim prognozama, cena maline će ove godine ići i do 800 dinara po kilogramu, dok su najavljivane dnevnice za berače i do 8.000 dinara. Iz Asocijacije proizvođača malina i kupina u Srbiji kažu da su ovi iznosi dnevnica nerealni.

U sredu popodne olujno nevreme praćeno jakom kišom i gradom zahvatilo je delove opštine Topola kada je zasadima naneta velika šteta.

Pokrajinski sekreterijat za poljoprivredu dodelio je 60 ugovora za sufinansirеnjе nabavkе oprеmе za zaštitu od grada u voćnjacima i vinogradima u AP Vojvodini, na površini od 140 hеktara ukupne vrednosti 53,8 miliona dinara.

Zbog krize u Ukrajini i pada izvoza, poljski farmeri tvrde da su pred bankrotom, a posebno se skreće pažnja na niske cene kojima se jabuka otkupljuje od uzgajivača i visoke cene proizvoda u prodavnicama.

Dve nedavno priznate sorte breskve su prve srpske sorte iz varijeteta platycarpa odnosno pljosnate breskve. Sednice Komisije za priznavanje sorti koštičavih voćnih vrsta održana je 14. aprila na oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta – ”Radmilovac“.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета