Glavne vrste jestivih samoniklih gljiva

Foto:Pixabay.com

Foto:Pixabay.com

Jestive pečurke, zavisno od načina proizvodnje, odnosno branja i prikupljanja, stavljaju se u promet u svežem stanju kao: 1) jestive gajene pečurke; 2) jestive samonikle pečurke

Glavne vrste jestivih samoniklih gljiva
Bukovača (Pleurotus ostreatus)
Capica (Clavaria flava)
Carevka (Amanita caesarea) ­– koristi se sirova za salatu, kuvana ili konzervira na razne načine.
Ciganin (Rozites caperata) – priprema se sveža, suši ili konzervira na različite načine.
Čamovka mirisna (Marasmius oreades) – ­vrlo ukusna sveža (klobuci), a dobra je i osušena.
Ćelavica velika (Calvatia gigantea) – jestiva samo mlada.
Đurđevača (Calocybe gambosa)
Golema debeljača (Leucopaxillus giganteus)
Gomoljača (Tuber)
Grmača (Clitocybe tabescens)
Hrapavac plemeniti (Leccinum crocipodius)
Koprenka ukusna (Cortinarius praestans) ­
Kostanjevčica (Lyophyllum decastes)
Krasnica (Russula vesca) – postoje više jestivih vrsta.
Lisičarka obična (Cantharellus cybarlus) – vrlo je cenjena. Ukusna je sveža, a dobra je i konzervirana.
Livadarka rana (Agrocybe praecex)
Martinčica (Cltocybe geotropa)
Osinak (Suillus luteus) – ukusan je samo mlad.
Ovojnjača bleda (Amanita livido- pallescens)
Ovojnjača dvobojna (Amanita umbrinolutea)
Pečurka (Psalitiota campestris)
Pečurka golema (Agaricus Augustus) ­- jestiva mlada
Pješčarka (Suillus vatiega Tus) – kuvanjem postane sivkasta.
Prstići (Ramaria botrytis)
Puževica šumska (Hygrophorus nemoreus) – postoje više jestivih vrsta
Rudnjača (Agaricus campester) –­ mlada je dobra i sirova.
Rujnica (Lactarius deliciosus) - ima antibiotsko delovanje.
Sivka (Russula grisea)
Slamnatica (Stropharia rugosoannulata Farlow.ex Fr.)
Smrčak pravi (Morchella esculenta) – ima više jestivih vrsta. Ne jede se sirov.
Smrčak spužvasti (Sparassis crispa) – ima oblik glavice salate.
Sunčanica (Lepiota procera) -­ koriste se samo klobuci. Peku se kao odresci.
Šampinjon (Agaricus campester, A. bisporus, A. Arvensis) - ima antibiotsko i antidijabetičko delovamje. Ukusniji su i aromatičniji od uzgojnog oblika.
Šampinjon anis (Agarisus silvicola) ­- odlična je sirova
Šampinjon uzgojni (Agaricus bisporus) ­- kuvana i sirova (za salatu i konzervirana)
Šljivovača (Rhodophyllus clypeatus)
Šumska pečurka (Agaricus silvikola)
Šumsko pile (Laetiporus sulphureus, Polyporus sulphureus) – za jelo se koristi veoma mlada.
Tartufi (Tuber) – jestive su: beli (T. magnatim), crna (T.melanosporum) i letnja (T. aestivum). Nejestiva je Elaphomyces granulatus. Imaju karakterističan ukus, a koriste se i kao začin.
Topolovka (Agrocybe aegerita) – ­ ugodne je arome.
Vrganj pravi (Boletus edulis) – može da dostigne i težinu od 3 kg. Najukusnija je među jestivim gljivamna. Postoje više jestivih vrsta.
Vrganj kestenasti (Xerocomus badius)
Vrganj osuti (Boletus pulverulentus)
Zimska gljiva (Flammulina velutipes) -­ jestivi su klobuci, ukusna je i zamrznuta.

Izvor:bezgluten.net

Glavne vrste jestivih samoniklih gljiva

Komentari

In one eight- week cycle with Testolone, the average person usually gains about seven to ten pounds of muscle mass and loses about 5 of his total body fat online cialis

Terrell, USA 2022 04 29 20 53 53 levitra generique allemagne

does viagra delay ejaculation The knight did not lift his head, Indifferently I ve been sitting here since the morning

buy cialis online safely Familial and sporadic forms exist

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Finski naučnici su došli do neverovatnog otkrića koje pokazuje da bi se zagađenje od poljoprivrede redukovalo za 80 odsto ukoliko bi ljudi u Evropi smanjili konzumaciju stočarskih proizvoda.

Dijeta koja potiče iz Velike Britanije, a postala je veoma popularna u Hollywoodu, naziva se još i M-Plan, a zahvaljujući njoj već su smršavile Kelly Osbourne i Katy Perry.

Susreti gljivara na Fruškoj gori, tradicionalna manifestacija, održaće se po 18. put, a druženje je zakazano za 24. oktobar 2021. godine s početkom u 11 časova.

Na području delovanja RC Vranje u voćnim zasadima gde nije sprovedena adekvatna hemijska zaštita registrovani su simptomi truleži plodova jabučastog voća (Monilinia fructigena).

Gljive bi u budućnosti mogle da nađu mnogo širu primenu od one koju danas poznajemo. U nastavku pročitajte za šta se one sve mogu koristiti i pri tome čuvati životnu sredinu.

Navikli smo da slušamo o namirnicama koje su zamena za pravo meso, med, pa i mleko koje se može dobiti iz soje. Sada se govori o jednom novom načinu koji podrazumeva korišćenje gljiva u proizvodnji mlečnih proizvoda.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета