Oaza za uživanje: Evo kako da napravite sopstveno vrtno jezerce

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Čim se vreme prolepša, svi volimo da veći deo dana provedemo u prirodi, pored reka, u šetnji, dok neko najviše voli da uživa u sopstvenom dvorištu. Otkrivamo vam kako na jednostavan način da napravite svoje vrtno jezerce, ulepšate svoj dvorišni prostor i uživate u njemu.

Ovaj svojevrsni baštenski ukras možete lako napraviti i na kraju ukrasiti biljkama po sopstvenom nahođenju.

Postupak za jezero „u posudi“

Najpre odaberite posudu koja će predstavljati vaše sopstveno jezero, a to može biti limena kanta, bure, keramičke posude pa i stare kade koje se takođe mogu uz dovoljno mašte uklopiti u dvorišni prostor. One se, na primer, kao i veće posude mogu ukopati u zemlju kako bi se dobio još prirodniji osećaj jezera.

Odmah na početku bi trebalo da odredite gde će se ova posuda nalaziti jer napunjena vodom može biti previše teška za manipulisanje. Možete ih obložiti specijalnim materijalom za vrtna jezera, geotekstilom. Posude moraju biti minimalno 10 cm duboke, jer je to minimalna dubina za rast biljaka.

Kada budete birali biljke, trudite se da ih dobro grupišete. Recimo, visoke i “šiljate” biljke udružite sa manjim, poput vodenih ljiljana. Takođe, ne pretrpavajte posudu. Ukoliko se potrudite,  vaše vrtno jezerce može biti verna kopija pravog jezera. Od biljaka možete nabaviti rogoz, vodeni zumbul, lotosov cvet, razne plutajuće biljke, trave i slično. U nekim jezercima ćete morati dodati i zemlju, jer postoje biljke koje zahtevaju takve uslove.

Vodu iz česme možete koristiti samo ukoliko je njena pH vrijednost između 6 i 6,5. Inače, idealna je meka kišnica. Preporučljivo je i da popunite jednu trećinu posude šljunkom. Vodu nije potrebno mijenjati često, moraćete vjerovatno, dosipati novu, posebno za vrijeme vrućih ljetnih dana.

Postupak ako želite da iskopate jezerce

Ako pravite vernu kopiju jezera i ukopavate ga u zemlju, uklopite ga u već postojeći vrt. Gledajte da bude na mestu gde će ga sunce obasjavati minimum 5-6 sati tokom dana. Ni slučajno ga nemojte smestiti ispod drveta jer ćete tokom jeseni imati mnogo obaveza oko čišćenja opalog lišća i granćica.

Kopanje jezera

Najpre odredite dimenzije jezera. Uskladite ih sa površinom svoje okućnice. Ukoliko imate više prostora, onda neka dimenzije budu minimalno 2×2,5 metra. Što je površina jezera veća i efekat će biti bolji. Oblik treba da bude nepravilan, baš kao u prirodi, zato neka oblik vašeg jezera podseća na „bubreg“ ili na „zrno pasulja“. Mogu se uklopiti i drugi oblici i tu imate potpunu slobodu.

Kopajte prvo stepenike. Prvi stepenik mora biti visine 5 cm i širine oko 30 cm. Tu će se posle postavljanja folije slagati kamenje. Drugi stepenik neka bude visine oko 15 cm i širine oko 30 cm. Na kraju iskopajte do dubine koju ste planirali. Strane jezera ne smeju biti vertikalne, već blago zakošene. Ako planirate da imate ribice, onda neka dubina bude minimum 1 m. U svemu ovome, vodite računa o nivelaciji terena. Za oblaganje koristite kvalitetnu foliju baš za ove namene. Folija neka bude još oko 50 cm duža i taj deo će pokrivati prostor oko jezera (po površini zemlje). Na kraju ćete tu foliju ukopati u zemlju ili prekriti kamenjem. Pažljivo napunite jezero vodom i trudite se da folija lepo „legne“.

Od biljaka koristite što različitije vrste koje mogu opstati u ovim uslovima – lokvanje, različite vrste trava, trske, perunike.

Pustite mašti na volju i uživajte u svojoj oazi svakog slobodnog momenta.

Agroinfo.rs

Oaza za uživanje: Evo kako da napravite sopstveno vrtno jezerce

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Priroda je naš moćni saveznik, a da je moguće izbeći lekove, pokazuje i primer Milice Vujić, lekara prirodne medicine, energoterapeuta, instruktora joge i kondicionog trenera.

Da bismo ostali zdravi, nakon obroka je vrlo važno da izbegavamo neke aktivnosti koje mnogi od nas ipak praktikuju ne znajući koliko mogu da budu štetne..

Odakle dolaze smrdibube, koliko su opasne i šta nikako ne treba raditi sa njima, otkriva profesor Biološkog fakulteta, dr Željko Tomanović

Na većinu biljaka promena godišnjeg doba veoma utiče, ali uz primenu ovih saveta cveće će opstati.

Mnogima od nas se dešava da u kući imamo stari hleb koji ne znamo kako da iskoristimo. Evo jednog starog recepta koji dolazi iz Velike Britanije, a koji nam omogućava da od bajatog hleba napravimo ukusan kolač.

Hosta je vrsta sadnice, koja spada u kategoriju trajnica i najviše se uzgaja zbog izuzetno dekorativnog lišća.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета