Domaće životinje su najveći morski predatori?

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Svetski okeani trenutno su na ivici kolapsa zbog velike količine komercijalnog ribolova. Tim Kašion, istraživač projekta Sea Around Us na Institutu za okean i ribarstvo na Univerzitetu "British Columbia" i njegove kolege, prikupljali su podatke o ulovu riba širom sveta od 1950. do 2010. kako bi utvrdili ko ih je i za šta koristio.

Rezultat istraživanja pokazao je da se od 20 miliona tona ribe koja se ulovi tokom godine čak 90 odsto koristi u prehrambene svrhe. Iako ova činjenica sama po sebi i nije tako iznenađujuća, zapravo šokantan podatak je taj da se veći postotak ulova koristi za riblje ulje koje se onda koristi u ishrani stoke kao što su svinje i kokoške, ali i riba iz uzgoja, zbog čega su nazvani najvećim morskim predatorima.

Oko 2,5 miliona tona ribe u industriji hrane za mačke
Kada je reč o hrani životinjskog porekla, radi se o proizvodima dobijenim preradom životinjskih delova i njihovih proizvoda, u šta se ubrajaju: riblje brašno, kitovo brašno, sirove belančevine od soka pri preradi ribe, brašno od otpadaka dobijenih pri klanju i preradi mesa živine, mesno, mesno-koštano, kožno-mesno, krvno i jetreno brašno, mast i riblje ulje, punomasno i obrano mleko, surutka, albumin, kazein i drugo. 

Prema izveštaju američke Organizacije za hranu i poljoprivredu (OECD), zalihe ribe smanjile su se čak 90 odsto, a neki stručnjaci predviđaju da bi okeani mogli da se isprazne do 2048. godine ako se ribolov nastavi trenutnom brzinom. Iznenađujuć je i podatak da se svake godine 2,5 miliona tona ribe koristi u industriji hrane za mačke. U poređenju sa tim, sive foke severnog Atlantika pojedu tek 314.000 tona ribe godišnje, navodi onegreenplanet.

Hrana životinjskog porekla loš izbor za stoku? 
Aktivisti često ističu kako hrana životinjskog porekla nisu prirodan izbor za stoku, ali čak ni pojedina hrana biljnog porekla (soja, kukuruz, pšenica i slično) čiju proizvodnju takođe smatraju jednim od razloga zagađenja životne sredine i klimatskih promena, pa čak trenutno harajućeg virusa COVID-19. Poručuju kako su iznete informacije zabrinjavajuće i da smanjivanjem količine mesa i morskih plodova svako može da promeni tok negativnog stanja životne sredine.

Izvor:Agroklub

Domaće životinje su najveći morski predatori?

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Koliko se zadrži trenutna otkupna cena ili tovljenici uskoro poskupe, što stočari priželjkuju, moguće je očekivati da pojedini obori više ne budu prazni

Cene hrane za životinje, energenata, mineralnih đubriva, zaštitinih sredstava i transporta višestruko su uvećane u protekle dve i po godine, zbog pandemije koronavirusa i krize u Ukrajini, što je uslovilo smanjenu proizvodnju stočarskih proizvoda. Privrednici predlažu da se merama zaustavi pad u stočarskoj proizvodnji, koja kod nas predstavlja veliki potencijal.

Na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada Republike Srbije je donela Uredbu o utvrđivanju godišnjeg programa mera za sprovođenje odgajivačkog programa za 2022. godinu.

Počelo je podnošenje zahteva za podsticaje u stočarstvu i to za tov junadi, jagnjadi, jaradi i svinja, kao i za podsticaje za krave za uzgoj teladi za tov

Podnošenje zahteva za podsticaje u stočarstvu i to za tov junadi, jagnjadi, jaradi i svinja, kao i za podsticaje za krave za uzgoj teladi za tov je počelo 1. februara i trajaće sve do 31. jula 2022. godine.

Prošle godine naša zemlja je kupila 200.000 prasadi. Jedan deo je otišao u tov, a neke su uvezli i sami trgovinski lanci kako bi imali za klanje i prodaju svežeg mesa.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета