Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Kao preventivna mera griže (kanibalizma) vrši se skraćivanje repova. U našoj zemlji skraćivanje repova je uobičajen zahvat na farmama

U vezi dobrobiti životinja i skraćivanja repova u našoj zemlji nema zakonske regulative. Prakse u zemljama Evrope su različite, u Norveškoj je skraćivanje repova zabranjeno, dok je u Danskoj dozvoljeno sečenje repova samo na polovinu. Pogodan način skraćivanja repova je da se ženskim grlima seče rep na polovinu,  a muškim grlima na jednu trećinu. Iz estetskih razloga ženkama se ostavlja duži rep, a praksa je pokazala da je lakše razlikovati polove kada su životinje u grupi.

Osnovni razlog sečenja repova je sprečavanje pojave kanibalizma. Ova pojava naročito se javlja u fazi kasnijeg porasta tj. u fazi tova i najzastupljenija je kod savremenih visoko produktivnih genotipova. Sečenje repova se izvodi pomoću termokautera. Nije preporučljivo sečenje raditi makazama ili skalpelom, jer dovodi do krvarenja i povećava se mogućnost infekcije. Usled visoke temperature kauterizacijom se zatvaraju krvni sudovi pa nema krvarenja čime je mogućnost pojave infekcije praktično nemoguć. Ovaj zahvat treba uraditi 2-4 dana nakon rođenja.

Griženje može da počne bez uzroka, da uključuje samo jednu ili dve životinje ili kompletne boksove svinja.

Svinje imaju prirodnu tendenciju da stavljaju stvari u usta i žvaću ih.

Kada dođe do griženja repova, vlasnik treba da pokuša da ustanovi moguće uzroke ili određeni okidač koji je doveo do te pojave.

Mnogi faktori mogu biti uzroci ovog problema:

– uslovi držanja

– ishrana

– prisustvo bolesti

 Gužva u boksovima povećava takmičenje za hranom, vodom i mestom u boksu. Ograničen pristup hrani ili vodi može biti snažan rizik faktor za grižu repova jer svinje koje ne mogu da pristupe hrani/vodi guraju i grizu svinje koje jedu ili piju. Loša ventilacija, promaja, visoka vlažnost vazduha, prašina, loš kvalitet, količina vazduha i štetni gasovi su ozbiljni uzrokovači griže.

Izvor: agrosfera.rs

Griženje repova kod svinja

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Afrička svinjska kuga (ASK) je od 10. maja ove godine do danas registrovana u 18 mesta u Srbiji. Na dve lokacije – lovišta Sopotska kosa i Pančevački rit bolest je otkrivena i kod divljih svinja.

Vlada Srbije donela je odluku po kojoj od 1. januara 2023. godine nema carine na uvoz svinja.

Zbog izuzetno male brojnosti, rasa svinja moravka je u Jagodini imala status rizično ugoržene.

Nemački naučnici imaju za cilj da ove godine kloniraju i potom uzgajaju genetski modifikovane svinje koje će poslužiti kao donori srca za ljude.

Broj krupne stoke u Srbiji opada. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srbiji, sa stanjem na dan 1. decembra 2021, u odnosu na stanje na dan 1. decembra 2020, manji je ukupan broj goveda (za 3,0%), svinja (za 3,9%) i koza (za 3,6%), dok je veći ukupan broj ovaca (za 0,6%) i živine (za 0,7%).

Zbog visoke cene stočne hrane, odgajivači prasadi u Kikindi obustavljaju proizvodnju, jer ostvaruju gubitke. Kao najveći problem ističe se skupa hrana za životinje, a niska otkupna cena žive vage.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета