Dobra ideja vas može dovesti do vrha

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Sve je počelo od jedne želje i cilja, da sa porodicom nastavi život u rodnom kraju i da iskoristi blagodeti okoline u kojoj živi. Marka Pantović danas uspešan privrednik koji proizvodne pogone ima kod Kopaonika, jedna od retkih priča koja pokazuje kako dobra ideja i doslednost u poslu mogu da vas dovedu do vrha.

Počeo je ovaj biznis pre pet godina a već danas je Marko vlasnik ozbiljne proizvodnje kvalitetne hrane, se proizvodnjom domaće zimnice koja danas ide širom sveta – kod ugostitelja i na rafove po Meksiku, Australiji, Kanadi, Engleskoj. 

Sa 20 godina je pokrenuo prvi posao, i to nešto što tržište Raške tada nije imalo – taksi udruženje. Još tada se pokazalo da mu je inovativnost “jača strana”. Godinama kasnije to je i potvrdio, kada je sa ocem i bratom pokrenuo biznis u potpuno drugoj oblasti – proizvodnji domaćeg džema, ajvara, sokova… Ali s posebnim akcentom – imati ono što drugi nemaju i biti dosledan kvalitetu.

“Volim da budem u malom gradu i želim da moja deca odrastaju ovde. Tako sam došao na ideju da bi jedan ovakav biznis, koji je potpuno povezan sa prirodom, mogao da bude dobar za mene i za sve druge koji rade sa mnom”, objasnio je Marko. Prema njegovim rečima, osnovna ideja je bila da se kroz najkvalitetnije proizvode čuva srpska gastronomska kultura, ali i da se očuva lokalna proizvodnja i privreda tog kraja.

Džemovi i sokovi od drenjina, divljih borovnica i kupina, ajvar pravljen od ručno seckanih paprika pečenih na smederevcu, danas stižu do najudaljenijih zemalja sveta istrajnošću i verom braće Pantović, ali i svih zaposlenih u njihovoj fabrici, u poruku da će prava roba naći kupca koji zna šta je kvalitet.

Posao započet od nule

Posao je započet od nule, a sve potpuno spontano. Imali su Pantovići zasad dunja i hteli da finalizuju proizvod, a kako u celom njihovom kraju nigde nije rađena topla prerada voća i povrća, oni su odlučili da se sami postaraju za to.

“Krenuli smo bojažljivo, bez prevelike ambicije, a dobre ocene i pozitivne reakcije koje su stizale sa sve više strana, dale su nam, međutim, vrlo brzo odgovor da smo na pravom putu. I od tada nismo odustajali, ni od proizvodnje, niti od stava da moramo biti originalni i dosledni, kako kvalitetu, tako i ceni”, kazao je za “Blic Biznis” Marko Pantović.

Direktor proizvodnje u ovoj fabrici, Anica Simović u razgovoru za “Blic Biznis” objašnjava da je sve počelo sa sokovima i slatkim, koje je lično Marko nudio po prestižnim hotelima na Kopaoniku, a gde su ih veoma lepo prihvatili, te su dalje poslovi krenuli sami da se nižu.

“Kontaktirali su nas potom ljudi koji su probali naše proizvode i shvatili kvalitet. Proizvode koje izvozimo jednaki su po kvalitetu, te izvozimo ne samo jedan kontejner, već znatno više njih. Nije jednostavno, ali svi pristupamo ovome kao da je naše. Upravo su osnivači i stvorili taj porodičan odnos u firmi. Jeste Marko vlasnik, ali funkcionišemo po principu da smo svi iskreni jedni prema drugima i nemamo stav da je neko više ili manje važan, svi smo otvoreni za sve ideje šta bi i kako moglo da se radi”, nastavlja priču Anica.

Najpre je, kako kaže, počeo posao sa Meksikom, pa su se zatim nizali poslovi – izvoz u Australiju, Kanadu, Englesku… Interesantno je da sada ajvar sa Kopaonika stiže i u kuhinju jednog od najpoznatijih kuvara u Kanadi – Kristin, koja je nešto poput Džejmija Olivera u Engleskoj, a to kako Anica ocenjuje, zaista smatraju uspehom.

Danas imaju 28 proizvoda, a prisup, kako naši sagovornici ističu, jeste da “tradicionalnu srpsku gastronomsku kulturu upakuju u teglu”, te zato apsolutno ništa od industrijskih mašina ne koriste u proizvodnji, a što kako navode, nije ni malo lako.

“Sve radimo ručno. Tako su radile naše bake, tako radimo i mi. Svi naši proizvodi napravljeni su isključivo od domaćeg voća i povrća koje je uzgajano u podnožju Kopaonika i okolini. Na taj način pravimo džem koji ima ukus naših krajeva, ali i pomažemo lokalnu privredu da radi i proizvodi još više. Svi sa kojima radimo su u poslednjih pet godina povećali proizvodnju i krenuli sa uzgojem nekih novih kultura”, istakao je sa ponosom Marko.

Početnicima u biznisu Pantović savetuje da istraju u svojoj ideji, a da će uz podršku porodice i ljudi sa kojima rade, doći i podrška od ljudi od kojih kupuju sirovine i od ljudi kojima prodaju gotove proizvode.

Izvor:epoljomagazin.com

Dobra ideja vas može dovesti do vrha

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Prema podacima Državne revizorske institucije, u Srbiji se najčešće falsifikuju med, kafa, sok, čokolada, rakija, crni hleb i sir, a s obzirom na to da su to osnovne životne namirnice koje se svakodnevno koriste, ova institucija je predložila usvajanje termina "prevare sa hranom" i usklađivanje sa postojećim zakonskim okvirom o zaštiti potrošača.

Pri kraju je berba grožđa u kolubarskom kraju, jednom od najstarijih na vinskoj mapi Srbije, a procene poljoprivrednih stručnjaka govore da će prinos biti upola manji nego lane.

Možete ga mazati na palačinke, bakin kolač ili hleb, a kombinacija borovnica i čokolade daje ovom džemu jedinstven ukus.

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji objavio je Javni poziv – Izazov za inovacije za čistiji vazduh. Podršku pruža Evropska unija u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Evropskom investicionom bankom (EIB).

Maline uglavnom sazrevaju krajem juna, ali morate znati da sezona malina prilično kratko traje. Najvažnije je da nabavite maline koje su čvrste i krupne, ali nemojte birati one koje su preterano zrele.

U zaštićenim područjima Kopaonika i Zlatibora više od 22 hektara šume biće posečeno radi izgradnje ili rekonstrukcije ski-staza i ski-liftova.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета