Kredit Svetske banke za investiranje u poljoprivredu - grantovi od 20.000 do 400.000 evra

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Prema najavama nadležnih, uskoro bi trebalo da krene realizacija kredita Svetske banke za poljoprivredu vrednog 50 miliona dolara.

Prema predlogu pravilnika o podsticajima za sprovođenje ovog grant programa, za podršku će moći konkurisati poljoprivrednici – fizička lica, nosioci poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici, privredna društva i zemljoradničke zadruge. Dozvoljen je veoma širok spektar investicija u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu, najmanja vrednost prihvatljivih troškova je 20.000 evra, a najveća 400.000 evra.

Reč je projektu za konkurentnu poljoprivredu koji se realizuje na osnovu sporazuma o zajmu između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Po tom sporazumu će poljoprivednici, odnosno korisnici ovog granta imati učešće od samo 10 odsto. Procedura je takva da podnesu zahtev Upravi za agrarna plaćanja, koja im odobrava 50 odsto podsticaja, a da potom od poslovne banke traže kredit od 40 odsto vrednosti investicije. Dakle, 50 odsto će biti bespovratna sredstva, 40 odsto povoljan kredit banaka i 10 odsto sopstvenog učešća.

Grantovi za primarnu proizvodnju

Grantovi se odnose na projekte za unapređenje konkurentnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, jačanje veza unutar tržišnog lanca, kao i za diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti na gazdinstvu kroz razvoj starih i umetničkih zanata, odnosno domaće radinosti. Tako će se, kroz podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji finansirati investicije u proizvodnju mleka, mesa, pčelarstva, akvakulture, voća, povrća, cveća, grožđa, ostalih useva, tj, ratarskih kultura, te ulaganja u stare i umetničke zanate. Recimo, grantovi će se davati za izgradnju farmi, nabavku opreme za farme, nabavku i postavljanje plastenika, nabavku mašina i opreme za biljnu proizvodnju na otvorenom polju, nabavku i postavljanje sistema za navodnjavanje, protivrgadne zaštite… Minimalna vrednost prihvatljivih troškova u ove investicije je 20.000 evra u dinarskoj protivrednosti, a maksimalna 50.000 evra.

Grantovi za preradu

Takođe, grantovi će se davati za projekte koji se odnose na unapređenje konkurentnosti i veza unutar tržišnog lanca u oblasti otkupa, prerade i marketinga primarnih poljoprivrednih proizvoda, kao i unapređenje marketinga proizvoda domaće radinosti. Tu ulaze investicije za unapređenje prijema, manipulacije, utvrđivanje kvaliteta, dorade, skladištenja i prerade ostalih useva; investicije usmerene u unapređenje konkurentnosti u oblasti prerade i marketinga mleka i mlečnih proizvoda, kao i proizvoda od mesa. Takođe, mogu da konkurišu i vinarije, za investicije usmerene u unapređenje konkurentnosti u oblasti proizvodnje i marketinga vina, kao i pčelari za investicije usmerene u unapređenje konkurentnosti u oblasti prerade i dorade, pakovanja i marketinga pčelinjih proizvoda. Ovde spadaju i investicije u unapređenje marketinga proizvoda starih i umetničkih zanata, odnosno poslova domaće radinosti koji su sertifikovani.

Na primer, ovi grantovi obuhvataju nabavku i instaliranje nove opreme u svrhu korišćenja obnovljivih izvora energije i unapređenje energetske efikasnosti, te nabavku nove opreme za digitalizaciju i automatizaciju proizvodnih sistema, uključujući i nabavku adekvatnih softvera sa pratećim hardverom. Biće, između ostalog, podržane investicije u izgradnju i opremanje objekata za prijem, manipulaciju, utvrđivanje kvaliteta, čišćenje, sušenje, skladištenje, kao i otkup i dalju prodaju zrnastih proizvoda, investicije vezane za preradu žitarica, izgradnju objekata za prijem, čišćenje, sušenje, skladištenje, preradu i pakovanje žitarica sa pripadajućom unutrašnjom i spoljnom infrastrukturom, nabavku novih mašina i opreme za preradu žitarica… Sve to biće dozvoljeno i za uljane kulture, gajeno začinsko, lekovito i aromatično bilje…

Ovde je najmanja vrednost projekta 25.000 evra, a najveća 400.000 evra.

Mogu i traktori do 80 kilovata

Svi podnosioci zahteva, bilo da je reč o fizčkim licima, preduzetnicima, privrednim društvima ili zadrugama, moraju da imaju gazdinstva u aktivnom statusu. Ovaj program namenjen je onima koji ne ispunjavaju uslove za učešće na IPARD programu, u pogledu kapaciteta proizvodnje, odnosno površina koje obrađuju. Tako na primer mogu da se jave stočari, proizvođači kravljeg mleka, koji imaju do 19 mlečnih krava, proizvođači tovne junadi do najviše 19 goveda, uzgajivači koji imaju najviše 149 ovaca i koza ili do 29 krmača ili 99 tovnih svinja po turnusu… Kod povrća uslov je imaju do 0,5 hektara proizvodnje biljaka u zaštićenom prostoru ili do tri hektara na otvorenom. Mogu da konkurišu voćari sa najviše dva hektara jagodastog voća, odnosno do pet hektara ostalog voća.

Kada je reč o ostalim usevima, maksimum je 50 hektara za investicije u nabavku novih mašina i opreme, a do 100 hektara za investicije u nabavku novih mašina i opreme za navodnjavanje.

Pomenimo, ove godine nije predviđeno raspisivanje javnog poziva za nabavku traktora iz IPARD programa, ali će poljoprivrednici za traktore moći da konkurišu u okviru programa Svetske banke. Reč je o traktorima snage do 80 kilovata, a mogu ih nabavljati voćari, vinogradari, stočari…

Između ostalog, dokumentacija za ove projekte sadrži i biznis plan.

Agroinfo.rs/agrosmart.net

Kredit Svetske banke za investiranje u poljoprivredu - grantovi od 20.000 do 400.000 evra

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Jesenja setva pšenice u Srbi se bliži kraju, zasejano je manje parcela nego prošle godine, zemljište je nedovoljno nađubreno, seme je korišćeno sa "tavana", a ne deklarisano, pa se dogodine ne može očekivati dobar rod, rekli su danas poljoprivrednici

Sredstva predviđena za poljoprivredu u budžetu za sledeću godinu dovoljna su za sva predviđena direktna davanja u okviru podsticaja u poljoprivredi, izjavila je danas državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Milica Đurđević.

Otopljavanje pogoduje poljoprivrednim štetočinama, jer mogu da ubrzaju razmnožavanje, prežive zimu i migriraju dalje ka severu. Priča o širenju insekata i drugih štetnih vrsta tek će da dobije na značaju, ocenila je naučnica Sandra Krengel-Horni.

Od uvođenja elektronskog sistema i početka primene zakona u januaru 2019. godne, broj legalno angažovanih sezonskih radnika povećan je više od 20 puta

Vlada Srbije odlučila je danas da će hladnjačari, koji nisu prodali prošlogodišnji rod maline, a imaju robu na zalihama, moći da uzmu kredit u Poštanskoj štedionici, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu poljoprivrede.

Poljoprivrednike u Srbiji najviše muče višak mleka i mlečnih proizvoda na zalihama, kao i pad cene pšenice koji je došao iz Evrope, izjavila je ministarka poljoprivrede napominjući da su dogovorene mere usmerene na prevazilaženje tih problema

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета