Zatvorena polovina termoelektrana na ugalj, ostale do 2030. godine

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Samo pet godina od istorijskog Pariskog klimatskog sporazuma, polovina od 324 evropske elektrane na ugalj ili je već zatvorena ili se obavezala da će prestati sa radom do 2030. godine.

Ova značajna prekretnica postignuta je u  ponedeljak, kada je britanska energetska kompanija EDF najavila zatvaranje termoelektrane Vest Burton do 2022. godine. Sve evropske elektrane na ugalj moraju se zatvoriti pre 2030. godine kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma.

Upotreba Uglja u Evropi naglo opada od 2012. godine. Trinaest evropskih zemalja više ne koristi ugalj, a još jedanaest je usvojilo odluke o postupnom ukidanju uglja do 2030.

Čak i u zemljama gde je ugalj osnovni energent, poput Grčke – čiji se udeo lignita u energetskom miksu smanjio sa oko 50% na 20% u poslednjih pet godina – radi se na ubrzanom prelasku sa uglja na čiste izvore energije već do 2023. godine, pet godina ranije nego anticipirano.

Mađarska je još jedna istočnoevropska zemlja koja je odlučila da ubrza ukidanje uglja do 2025. godine, umesto 2030.

Prekopotrebno je da zemlje Zapadnog Balkana što pre usvoje održivi pristup u susret energetskoj budućnosti i obezbede siguran prelazak na obnovljive i čiste izvore energije. Do sada je Severna Makedonija jedina zemlja zapadnog Balkana koja planira da postupno ukida ugalj do 2030.

U poslednjih 18 meseci Severna Makedonija (rekonstrukcija Oslomeja), Crna Gora (Pljevlja II) i Kosovo (Kosova e Re) odustali su od novih projekata za proizvodnju uglja, što čini važan podsticaj u smeru ka održivoj energetskoj tranziciji.

 Agroinfo.rs/agrosmart.net

Zatvorena polovina termoelektrana na ugalj, ostale do 2030. godine

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Najave da nas očekuje veoma neizvesna zima što se tiče, pre svega, snabdevanja strujom i gasom, odrazila se i na cene drugih energenata, pre svega ogrevnog drveta, uglja i peleta.

Na konferenciji UN o klimatskim promenama se govorilo o merama koje bi iste mogle da ublaže, dok je za ugalj konstatovano da je težak zagađivač.

Čak 40 odsto građana Srbije se greje na čvrsto gorivo. Interesovanje za ugalj ove godine je smanjeno, a ogrevno drvo je poskupelo za 10 odsto.

Grejna sezona se bliži, a mnogi koji sami obezbeđuju sirovine za ogrev se preračunavaju šta im se najviše isplati da koriste ove zime.

Stvarna cena uglja u Srbiji je dva do četiri puta veća od one koju građani i kompanije plaćaju kroz račun za struju, saopštio je danas Centar za ekologiju i održivi razvoj iz Subotice.

Termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu pretnja su zdravlju i bezbednosti evropskog stanovništva zbog povećane emisije štetnih materija, poručili su učesnici panela u sklopu obeležavanja evropske Zelene nedelje.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета