Hereford goveda spadaju u jednu od najbrojnijih rasa goveda posle simentalca

Foto: Pinterest

Foto: Pinterest

Hereford rasa je nastala u istoimenoj pokrajini u zapadno-centralnom delu Engleske, a potiče od autohtonog krupnog goveda crvene boje i dugih rogova.

Obeležja savremenog hereforda izgradila je grupa uzgajivača tokom 18. veka primenom metoda odabira i uzgoja u srodstvu, pri čemu je dobijeno govedo koje rano stasava, nešto kraćih nogu i bolje tovne sposobnosti. Vrlo je brzo postala jedna od popularnijih rasa u Velikoj Britaniji. Ova rasa je prepoznatljiva po uzgoju u sistemu krava-tele.

Izgled i karakteristike

Hereford rasa goveda spada u šarene rase sa stalnom šarom. Osnovna boja je crvena sa belim poljima u vidu bele šare koja se proteže od grebena, ide gornjom stranom vrata preko potpuno bele glave, donjeg dela vrata, grudi, ventralne strane trbuha, prepona, sa redovnom pojavom belih donjih delova nogu i kićankom na repu. Šara se dominantno prenosi na potomstvo.

Govedo je snažne konstitucije sa vrlo razvijenom širinom i dubinom. Izvorni oblik hereforda je rogat, iako postoje sojevi bez rogova koji su nastali kao posledica ukrštanja sa angusom i čelovej govedom. Visina grebena kod krava je prosečno 136 cm, a bikova 150 cm.

Masa tela odrasle krave u priplodnoj kondiciji je 650-730 kg, a bikova 850-1.000 kg. Proizvodnja mleka krava nije visoka i iznosi 1.200-2.000 kg, što je dovoljno za prehranu teladi. Masa teladi pri rođenju je 30-35 kg i telenja nisu teška. Uzgaja se u čistoj krvi i koristi se za ukrštanje sa mlečnim rasama radi dobijanja teladi i junica za sistem „krava-tele“. Danas se uzgaja po čitavom svetu, čemu su pogodovale njegove povoljne sposobnosti adaptacije na prirodne, hranidbene uslove i otpornost na bolesti. Efikasno iskorišćavaju i najlošiju pašu. Telad izlaze na pašu već posle desetak dana od rođenja i polako počinju da se hrane uz majku, u kombinaciji sa sisanjem mleka. Na paši, grla su mirna, čak dozvoljavaju gazdi i poznatim ljudima da im priđu i pomaze ih. Sa druge strane, krave će svim silama braniti tele i biti agresivne prema bilo kome ako procene da im je potomak u opasnosti.

Rasprostranjenost u našoj zemlji

U Srbiji sve više raste zainteresovanost za uzgoj uvoznih rasa goveda koje se odlikuju visokom mlečnošću i/ili dobrim tovnim sposobnostima, a da su pritom zahvalne za uzgoj. Kod nas je hereford najbrojnije goveče sa spiska tovnih rasa posle simentalca. Najveći broj grla je u okolini Bele Crkve, a poseban Centar za rasplod postoji u Ečkoj, gde je stado od skoro pedeset grla.

Hereford je definitivno govedo za pašnjake, gde provodi najveći deo godine. Dnevne potrebe podrazumevaju 40 kilograma kabaste hrane dnevno, što je daleko manja količina od ostalih tovnih rasa.

Grla hereforda su prilično tražena kod domaćih klaničara jer je meso kvalitetno i ukusno. Prosečna mlečnost krava je oko 1.500 litara, maksimalno do 2.000 litara.

Agroinfo.rs

Hereford goveda spadaju u jednu od najbrojnijih rasa goveda posle simentalca

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Bik Veliša, austrijski Simentalac iz Mačve, jedna je od atrakcija ovogodišnjeg 89. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.

Cene hrane za životinje, energenata, mineralnih đubriva, zaštitinih sredstava i transporta višestruko su uvećane u protekle dve i po godine, zbog pandemije koronavirusa i krize u Ukrajini, što je uslovilo smanjenu proizvodnju stočarskih proizvoda. Privrednici predlažu da se merama zaustavi pad u stočarskoj proizvodnji, koja kod nas predstavlja veliki potencijal.

Broj krupne stoke u Srbiji opada. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srbiji, sa stanjem na dan 1. decembra 2021, u odnosu na stanje na dan 1. decembra 2020, manji je ukupan broj goveda (za 3,0%), svinja (za 3,9%) i koza (za 3,6%), dok je veći ukupan broj ovaca (za 0,6%) i živine (za 0,7%).

Jedan turski farmer došao je na zanimljivu ideju kako da poveća mlečnost kod svojih krava, a eksperiment mu je bio u potpunosti uspešan.

Mlečna groznica je oboljenje krava koje se javlja u starosnoj dobi 5-10 godina. Grla koja su ranije imala ovu vrstu oboljenja mogu lakše ponovo da obole.

Šorthorn pripada najstarijim privredno značajnim tovnim rasama koje su nastale u 19. veku, i smatra se da je učestvujući u poboljšanju pojedinih rasa ili u stvaranju novih (šarole, rotbunt, luing i druge) imao najveći uticaj na svetsko tovno govedarstvo.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета