Mladi uzgajivači ovaca od Kragujevca do Čačka osnivaju zajedničku zadrugu

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Devet mladih, vrednih, uglavnom veterinara, agroinženjera i inženjera stoke, domaćini iz devet mesta od Kragujevca, Despotovca, Jagodine, preko Kruševca i Smedereva do Čačka, pokrenuli su ozbiljne farme ovaca i udružili se u zajedničku zadrugu.

Ovi domaćini odlučili su da grade svoje porodice i budućnost na selu i da, uprkos očekivanjima, ne beže u grad ili inostranstvo. Zahvaljujući njima i njihovom primeru, srpska sela sve više počinju da budu pod kontrolom. Krase ih uređene farme, pretrpane hale i hangari, automatske čistačice, hranilice, mašine, traktori, ali i nove ideje i nova energija.

Da se ​​sve više mladih, obrazovanih ljudi odlučuje za povratak u rodna mesta i život od poljoprivrede, svedoči i ova stočarska zadruga u zadruzi „Udruženje Šumadije i Pomoravlja, Jagodina“.

Farma il de frans ovaca u selu Brzan

Mihailo Pantić (16) iz sela Brzan kod Batočine ne razmišlja o „bekstvu“ iz rodnog sela i porodične farme ovaca koja ima 200 grla. Roditelji Nenada i Danijele izgradili su podršku i sigurnost za njega i njegovu trinaestogodišnju sestru Marijanu, a on planira da nastavi posao koji su započeli.

Osnovali smo farmu ovaca francuske rase il de frans 2012. godine, ali bilo je teško i odustajanjem, malo po malo, jer nam ništa nije servirano na tacni. U šali kažem da je za uspeh na samom početku bila važna trostruka vlada - zemlju vodi moja majka, farmu supruga, a ovce ja, tako da smo svi međusobno povezani i uslovljeni - kaže glava porodice Nenad (42).

Ne zaboravlja kako je u Suboticu otišao po ovna, čistokrvne rase, sa starim, napola izgorenim „kecom“. Sa setom i ponosom istovremeno se seća da je „otac“ stada Gabrijel bio skuplji od automobila koji ga je doveo na farmu. I koliko su se odrekli da plate tih 700 EUR, tada ogromnih, da bi započeli san. 

Danas je ovaj ovan u zasluženoj penziji, kućni ljubimac i maskota farme Pantić. A sve „francuske“ ovce imaju uredne papire i poreklo. Jagnjad se uzgaja tri puta u dve godine, a njihov prosek je 1,8 jagnjadi po ovci. Ova rasa se uzgaja prvenstveno zbog ukusnog mesa, ali se zarađuje i prodajom rasnih grla.

- Žao mi je što moj otac nije dočekao da vidi kakvu smo farmu napravili, jer sve vreme dok sam išao napred, pratile su me očeve reči i ohrabrenje. I to isto kažem svojoj deci sada. Biti uporan, biti strpljiv, jer će svaki trud i trud na kraju biti nagrađen. Takođe su odlični studenti i imaju mnogo obaveza na farmi. Kažem im da zapnu kad zatreba i da će biti vremena za odmor i uživanje. Volimo da putujemo, naši vikendi i letnje i zimske pauze su nam neprocenjivi - kaže Nenad.

Sedište zadruge kod Senića u Sečnju

Pantići su samo jedna karika u lancu udruženih domaćina Šumadije i Pomoravlja. Sedište Zadruge je kod Senića u Sečnju kod Čačka, porodica sa troje male dece. Ideja je potekla od Mladena Minića (36), mladog inženjera stočarstva koji je nagovorio svoje roditelje da se presele iz Jagodine, gde su živeli, kod svog dede, sela Sekurič, i osnuju farmu lutajućih ovaca austrijske rase Virtemberg.

- Pre zadruge osnovao sam Udruženje mladih poljoprivrednika Srbije koje sada broji oko 500 članova, gde sam stekao uvid u to ko je zainteresovan za ovaj posao ozbiljno. Pokrenuo sam je zbog novih ideja i kako bih mladima olakšao ulazak u ovaj posao, kao stub za doprinos i razvoj stočarstva u našoj zemlji. Uz našu pomoć mogu da registruju farmu, naprave biznis plan, nabave poljoprivredne mašine, sirovine i saznaju na šta imaju pravo kao državna pomoć. Primer je da država daje 7.000 dinara godišnje za svako grlo - kaže Mladen Minić.

Ljubav na prvi pogled

Mladen i njegova devojka Marina (27) svoju budućnost i decu svoje dece vide upravo ovde, okruženi pašnjacima, žitnim poljima, svojim stadom. Ovo dvoje mladih i vrednih ljudi uskoro će postati roditelji, a nisu imali vremena ni da se pozabave venčanjem. Mladen je odlučio da svoju buduću suprugu zvanično zaprosi pred objektivom našeg fotoreportera. Odgovor je naravno bio - "Da"!

Mladen ima i voćnjak od 75 hektara pod kupinom, ali i devet hektara livada i obradivih površina pod kukuruzom, ječmom i detelinom. Počeo je sa manje od 100 grla, ali je pametno uložio i udvostručio stado. Dok je o tome pričao u čuvenoj televizijskoj poljoprivrednoj emisiji „Znanje i imanje“, Marina ga je primetila i zaljubila se na prvi pogled. Lako ga je pronašla na društvenoj mreži, kaže. S druge strane, Mladen je presrećan što ga je „bolja polovina“ pronašla sa istim interesovanjima i pogledom na svet.

Izvor:ekapija.com

Mladi uzgajivači ovaca od Kragujevca do Čačka osnivaju zajedničku zadrugu

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Jesenja setva pšenice u Srbi se bliži kraju, zasejano je manje parcela nego prošle godine, zemljište je nedovoljno nađubreno, seme je korišćeno sa "tavana", a ne deklarisano, pa se dogodine ne može očekivati dobar rod, rekli su danas poljoprivrednici

Sredstva predviđena za poljoprivredu u budžetu za sledeću godinu dovoljna su za sva predviđena direktna davanja u okviru podsticaja u poljoprivredi, izjavila je danas državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Milica Đurđević.

Otopljavanje pogoduje poljoprivrednim štetočinama, jer mogu da ubrzaju razmnožavanje, prežive zimu i migriraju dalje ka severu. Priča o širenju insekata i drugih štetnih vrsta tek će da dobije na značaju, ocenila je naučnica Sandra Krengel-Horni.

Od uvođenja elektronskog sistema i početka primene zakona u januaru 2019. godne, broj legalno angažovanih sezonskih radnika povećan je više od 20 puta

Poljoprivrednike u Srbiji najviše muče višak mleka i mlečnih proizvoda na zalihama, kao i pad cene pšenice koji je došao iz Evrope, izjavila je ministarka poljoprivrede napominjući da su dogovorene mere usmerene na prevazilaženje tih problema

Poljoprivrednici u Srbiji će sledeće nedelje izaći na protest upozorenja, blokadom puteva na više mesta, ako država ne ponudi rešenja za probleme sa viškovima mleka i žitarica, izjavio je danas predsednik Udruženja odgajivača goveda u centralnoj Srbiji Milija Palamarević.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета