Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Kompostiranje je postojalo kao praksa u mnogim domaćinstvima ali problem je uvek bio taj što je kompostu trebalo dosta vremena da se pripremi za upotrebu. Imajući ovaj problemu vidu poljoprivredni proizvođači, naročito povrtari i rasadničari, kojima treba organski substrat „sada i odmah“ nisu imali vremena i prilike da čekaju dok se masa izkompostira tokom višemesečnog perioda.

Onog momenta kada je iskustvo onih koji redovno rade sa ovim organskim đubrivom dalo svoje rezultate i šabloni su se počeli uočavati. Primećeno je da ima nekih pravila koja ako se ispoštuju mogu omogućiti jako brzu i efikasnu proizvodnju komposta.

Kompostiranje – praktični saveti

Sitnije je bolje. Materijal koji se kompostira i zemlja koja se meša sa njim treba da budu što sitniji. Ključ leži u kontaktnoj površini. Što su sitnije čestice samim tim je kontaktna površina između njih veća i samim tim brže i češće reaguju međusobno.  Valja imati pri ruci rešeto sa rupama većim od 1 cm u prečniku za ovu namenu. Ukoliko materijal i zemlja prolaze kroz ovo rupe onda znajte da ste na pravom putu. U suštini, ako nemate takvo rešeto znajte da valja usitniti ili samleti materijal koji treba da bude kompostiran.

Mešajte suvo i sveže.

Suva biljna materija je bogata ugljenikom dok je sveža materija bogata azotom. Ovako dobijen kompost je značajno bogatiji hranljivim materijama. Odnos, u principu, treba da bude suva+ sveža materija : zemlja 0.5+0.5:1 ali taj odnos nije u kamen urezan. Može se menjati po potrebi i u zavisnosti od materije koja je dostupna za kompostiranje.  Ključna stvar je da se materijal koji se kompostira ne sleže na dnu gomile jer je teži od zemlje, nego da bude izmešan sa zemljom.

Veličina gomile ne treba da bude veća od 1x1x1 metar. Ova veličina kompostne gomile omogućuje mikroorganizmima koji vrše razgradnju da funkcionišu u najboljim uslovima koji se zahtevaju za brzu razgradnju materije. Ukoliko imate veliku količinu materije koja se treba razgraditi onda je poželjno napraviti više kompostnih gomila. Istina je da će više gomila zauzima više mesta na gazdinstvu ali imajte na umu da će sve to nestati za mesec dana.
Kompostnu gomilu valja proveriti svaka dva-tri dana. Ukoliko je topla u sredini znajte da ste postigli uspeh jer mikroorganizmi naporno rade na razgradnji materije i pretvaranje iste u kvalitetno organsko đubrivo.

Dodajte vodu po potrebi.

Kompostna gomila treba da ima strukturu nakvašenog sunđera. Može se desiti i obrnuta situacija kada ćete bit primorani da pokrivate gomilu da bi ste je zaštitili od preterane kiše. Imati ciradu ili neku staru plasteničku foliju pri ruci je korisno pri ovom, ubrzanom, načinu proizvodnje komposta.

Mešajte, mešajte i samo mešajte.

Najbitnija stvar pri proizvodnji komposta je mešanje gomile. Pravilo je da pri svakom mešanju materijal koji je bio unutar gomile sada bude spolja i obrnuto. Mešanje se može izvršiti ručno uz pomoć vile ili grabulje. Ukoliko imate više gomila u obzir dolazi upotreba mešalice za beton ili mešalice za kompost. Mešanjem se povećava protok vazduha korz gomilu i sprečava pojava štetnih mikroorganizama koji mogu da upropaste krajnji proizvod ili, još gore, zaraze biljke koje treba da obitavaju u budućem hranljivom substratu.

Prateći ova pravila moći ćete da ubrzate kompostiranje otpadaka i omogućite istrošenoj zemlji da se obnovi. Mikroogranizmi koji se nalaze u zdravom kompostu daju isti efekat kao da ste zemljište tretirali mikrobiološkim đubrivom i još pride dodajete humus i hranljivu materiju.
Za pojačanu količinu hranljive materije možete dodati i gliste u gomilu. Rad glista će dodatno pojačati hranljivu vrednost komposta i omogućiti lakše provetravanje putem bušenja tunela kroz gomilu.

Tehnologija proizvodnje komposta je dobila na značaju u poslednje vreme zahvaljujući želji ljudi da gaje i jedu zdravu hranu i pride se rešavaju kuhinjskog otpada, korova i žetvenih ostataka tako da ih ne bacaju nego da ih koriste na produktivan način. Ukoliko ovu činjenicu imamo na umu nameću se pitanja:  Da li su korovi štetne biljke? Da li su otpaci stvarno otpaci? Kompostiranje dokazuje suprotno.

Izvor: ratarstvo.net

Kako da proizvedete svoj Kompost?

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Opalo lišće ispod drveća je vredan biološki materijal za pravljenje komposta. Ako je zaraženo, napraviće više štete nego koristi i treba ga ukloniti.

Pšenicu i druge useve ugrožava trenutni nedostatak vlage što usporava rast biljaka, ali iz Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije kažu da stanje još uvek nije alarmantno.

Opština Nova Crnja za potrebe subvencionisanja poljoprivrede je obezbedila 3 miliona dinara, dok će najviše sredstava (1,6 miliona dinara) biti izdvojeno za ratarstvo, dok je za voćarstvo i vinogradarstvo, povrtarstvo i cvećarstvo izdvojeno million dinara. Za unapređenje pčelarstva predviđeno je 400 hiljada dinara.

Površine pod suncokretom u Braničevskom okrugu se stalno povećavaju, a dobra zarada je razlog zbog kog poljoprivrednici idu u ovom smeru.

S obzirom na to da bi zbgo ratnog stanja površine pod suncokretom u Ukrajini mogle da padnu na najniži nivo u poslednjih 13 godina, postavlja se pitanje da li ratari kod nas mogu da povećaju površine pod ovom uljaricom i iskoriste dobru cenu.

Proleće je počelo i pravo je vreme da iazađete u dvorište i započnete prve radove u vrtu, oko kuće, vikendice i na balkonima.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета