Mlade nade srpske poljoprivrede Marija Popović
Agroinfo.rs
U okviru teme “Mlade nade srpske poljoprivrede” i sa idejom da govorimo i pišemo o uspešnim ljudima iz ove oblasti, a sve sa svrhom promocije obrazovanja i pravih vrednosti, predstavljamo vam sledećeg uspešnog, mladog stručnjaka.
Marija Popović je rođena 1994. godine u Loznici. Završila je Srednju ekonomsku školu u Loznici kao Vukovac, smer: komercijalista, pa je sasvim prirodno bilo da nastavi sa daljim školovanjem. Osvestivši koliko je poljoprivreda važna za našu zemlju, Marija se odlučila za studije Agroekonomije na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu upisavši ih 2013. godine. Nakon prvog stepena studija, Marija uspešno završava i master akademske studije na istom fakultetu, smer Agroekonomija, modul: menadžment u agrobinisu, sa prosečnom ocenom 9,50. Posvetivši mnogo vremena i truda izučavanju ove nauke, u Mariji se javila želja da nakon završenog drugog stepena studija nastavi sa usavršavanjem kako bi dala svoj doprinos razvoju poljoprivrede i sela naše zemlje u budućnosti. Godine 2019. se upisuje na doktorske akademske studije na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu na smeru za Agroekonomiju i ruralni razvoj, a njena interesovanja za naučnoistraživačku delatnost usmerena su ka menadžmentu u agrobiznisu, sociologiji sela, poljoprivredi i ruralnom razvoju. Trenutno je stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
- Osvrnuvši se oko sebe, shvatila sam da je poljoprivreda budućnost naše zemlje. Republika Srbija je agrarna zemlja sa velikim neiskorišćenim potencijalom za dalji razvoj i napredak. Jedna od osnovnih ljudskih potreba je hrana, a da bi se našla na našoj trpezi, potrebna je plodna zemlja koja će nam podariti plodove uz ljudski rad. Poljoprivreda je jedan od najznačajnijih sektora privrede naše zemlje, a Srbija ima izuzetan poljoprivredni potencijal koji moramo bolje iskoristiti. Kako bih izučavala mogućnosti organizacije poljoprivredne proizvodnje uz postizanje maksimalnih rezultata, odlučila sam se za agroekonomiju. Ovaj smer ima značajnu ulogu u integrisanju svih proizvodnih funkcija i drugih funkcija u sferi poslova i prometa u agrobiznisu. –

Koji su po Vama ključni problemi srpske poljoprivrede i šta moramo da uradimo da bismo unapredili ovu privrednu granu?
- Ulaganje u poljoprivredu i ruralni razvoj predstavlja bitan faktor povećanja obima i kvaliteta proizvodnje. Republika Srbija poseduje odgovarajuće prirodne resurse za razvoj poljoprivrede koji se pre svega odnose na kvalitetno zemljište, raspoložive vodne resurse i povoljne klimatske uslove, ali nedovoljna ulaganja u poljoprivredu dovode do toga da se raspoloživi potencijal ne može iskoristiti u potpunosti. Podsticaji države i lokalnih samouprava još uvek su skromni i nedovoljni za potrebe unapređenja poljoprivrede i ruralnog razvoja. Još neki od problema sa kojima se suočava poljoprivreda Republike Srbije su mala poljoprivredna gazdinstva do 5 ha koja čine oko 70% od ukupnog broja gazdinstava, zastarela sredstva za rad, prosečna starost nosilaca gazdinstava koja prelazi 60 godina. Imajući u vidu da u selima poljoprivreda predstavlja osnovnu delatnost, zbog sve većeg udela samačkih i staračkih poljoprivrednih domaćinstava, stagnira razvoj poljoprivrede u ovim područjima kao i održivost. –
Doktorantkinja za Agroinfo naglašava da je veoma važno izvršiti revitalizaciju sela. Neophodno je obnoviti zadruge jer će se na taj način poboljšati uslovi za seoska domaćinstva i njihove članove i oni bi raspoložive resurse na najbolji mogući način stavili u funkciju održivog razvoja sela. Osim toga, Marija naglašava i važnost organske proizvodnje i ove proizvode vidi kao značajne za potencijalni izvoz.
- Potrebno je uvećati udeo površina pod organskim proizvodima u ukupnom korišćenom poljoprivrednom zemljištu, koji trenutno iznosi oko 0,61%. Evidentno je da naša zemlja izvozi proizvode niskog stepena prerade, a sam transfer organskih proizvoda u višu fazu obrade donosi veći prinos na kapital. Republika Srbija poseduje veliku šansu za vodećeg evropskog izvoznika organskih proizvoda, posebno jagodastog voća, imajući u vidu da se poslednjih godina povećala svest ljudi o važnosti zdrave i zdrastveno bezbedne hrane, kao i zdrave životne sredine u Evropi. -

Marija Popović je deo tima na projektu „Loznica najboljima“ koji sprovodi Opština Loznica, a takođe je i učesnica nekoliko naučnih i stručnih skupova sa radovima i saopštenjima u zemlji, samostalno i u saradnji sa drugim autorima. Do sada je objavila sedam naučnih radova. Osim toga, pasionirani je ljubitelj sporta. Ima istrčanih 15 polumaratona i, kako kaže, ne planira tu da se zaustavi. Često je možete videti na sportskim terenima u Studenjaku gde igra i basket, a sve ovo postiže zahvaljujući dobroj organizaciji.
Kakvi su Vam planovi za budućnost?
- Planovi za budućnost su svakako usmereni na dalje usavršavanje i istraživanje. Takođe i da svoju doktorsku disertaciju, koja će doprineti razvoju poljoprivrede i ruralnom razvoju naše zemlje, privedem kraju, a potom rad na nekom institutu. Planiram da ostanem u zemlji. Kao mladi stručnjaci iz različitih oblasti nauke treba našoj zemlji da služimo, kakva god da je, naša je, te da svoje znanje u nju implementiramo. Odlazak mladih, koji je sve učestaliji, dovešće do gubitka identiteta. Treba očuvati svoje “parče zemlje” kao što su ga godinama naši preci čuvali, a svojim znanjem i radom poboljšati stanje za sadašnje i buduće generacije u Republici Srbiji. -

Ključ uspeha je, naglašava Marija, rad i borbenost. Put ka uspehu je pun prepreka, ali ako dovoljno radimo i borimo se, uspeh neće izostati.
Za kraj razgovora, koja je Vaša poruka mladima?
- Poruka mladima je da upišu fakultet koji žele. Odabir željenog fakulteta dobra je osnova da ostvarite najbolje rezultate i budete najbolji u tome što radite. Resurs koji određuje budućnost je svakako znanje, a znanje je bogatstvo koje vam niko ne može oduzeti. Zbog toga je jako bitno da se stalno usavršavate. Činjenica je da obrazovna struktura dovodi do velikih transformacija kretanja na tržištu rada i sa višim stepenom obrazovanja lakše je stupiti u radni odnos. Smatram da je ulaganje u obrazovanje za pojedinca dobra investicija od koje se očekuje da će u budućnosti dati najveći doprinos razvoju čitavog društva. -
Agroinfo.rs
Komentari
Odličan intervju! Radujem se da čitam o ovako mladim i uspešnim ljudima koji su naša budućnost.
Ostavi komentar
Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.
Повезане вести
Više od pola miliona gazdinstava danas čini osnovu srpske poljoprivrede, ali broj ljudi i domaćinstava koja opstaju od proizvodnje hrane iz godine u godinu opada.
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je prvi javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje u stočarstvu za tov junadi, tov svinja, tov jagnjadi i tov jaradi za 2026. godinu.
Uprava je odbila da se sve akcije Pionira iz Srbobrana prodaju za 34 miliona evra, da bi nedavno svoj udeo prodala po 30 odsto nižoj ceni. I to gubitaškoj firmi sa samo jednim zaposlenim, ali je njen vlasnik povezan sa braćom Rajić i Alta bankom Davora Macure, koji su bliski SNS-u
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je danas da je od početka godine isplaćeno 43,2 milijarde dinara za subvencije u poljoprivredi što je, kako je rekao, skoro tri puta više u odnosu na isti period prošle godine kada je dato 16 milijardi.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da je donelo nove olakšice za poljoprivrednike, koji ubuduće neće morati da pravdaju podsticaje računima za lucerku, detelinu i pojedine kulture
Iako je uvoz mleka prema podacima Ministarstva poljoprivrede smanjen u 2025. za 29 odsto u odnosu na godinu ranije, Srbija se i dalje suočava sa viškom mleka, a proizvođači sa neisplativom cenom otkupa.
Речник Народних Израза за Људске Особине и Карактере
Реч/Појам - Позната је чињеница да ће читалац бити спутан правим читљивим текстом на страници када гледа њен распоред. Поента коришћења чињеница да ће читалац бити спутан правим читљивим.
Речник израза за људске особине и карактере
Пратите наш портал
Временска прогноза
Курсна листа
Анкета