Površina pod pašnjacima prepolovljena

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Ukoliko se nastavi uništavanje pašnjaka i drugih travnih staništa u Vojvodini, moguć je nestanak nekoliko veoma retkih i strogo zaštićenih vrsta ptica kao što su velika droplja i orao krstaš.

Popis poljoprivrede iz 2012. pokazuje da je u Vojvodini za pedeset godina površina pod pašnjacima prepolovljena: bilo ih je 177.000 hekatara, a 2012. godine 86.000 hektara. 

Podaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) pokazali su da se uništavaju pašnjaci i u zaštićenim područjima kao što su Specijalni rezervati prirode “Pašnjaci velike droplje” i “Okanj bara”.

DZPPS je ukazalo da je rezervat prirode “Pašnjaci velike droplje” na severu Banata jedno od najugroženijih zaštićenih područja u Srbiji. U tom kompleksu travnatih staništa žive tipične biljne i životinjske vrste Panonske nizije, a neke od njih su veoma ugrožene.

“Konstantan pritisak lokalnih poljoprivrednika koji zaoravajući pojedine parcele unutar rezervata, trajno uništavaju prirodna staništa, negativno se odražava na brojnost jedinih populacija velike droplje i orla krstaša u Srbiji”, navodi DZPPS.

Istraživanje je pokazalo da se travna staništa drastično smanjuju pre svega usled njihovog preoravanja. Pored zemljoradnje nestanak travnih staništa u Vojvodini izazivaju i izgradnja ribnjaka, iskopavanje mineralnih sirovina, skidanje i paljenje vegetacije, izgradnja infrastrukturnih objekata.

Popis poljoprivrede iz 2012. pokazuje da je u Vojvodini za pedeset godina površina pod pašnjacima prepolovljena: bilo ih je 177.000 hekatara, a 2012. godine 86.000 hektara. U Upravi za poljoprivredno zemljište tvrde da je samo u 2019. godini uništeno najmanje 50 hektara pašnjaka.

“Utvrđeno je da je preorano 10 hektara pašnjaka u selu Hajdučica, kod Plandišta, 21 hektar u ataru sela Šušara, kod Vršca, zatim u Lukinom selu na području opštine Zrenjanin, kao i u Žablju i Čurugu”, rekao je direktor Uprave za zemljište Ministarstva poljoprivrede Branko Lakić.

Istraživanje je pokazalo da je bilo i preoravanja oko 40 hektara pašnjaka unutar Specijalnog rezervata prirode “Okanj bara”, koji se nalazi na teritoriji opštine Novi Bečej.

Zbog lošeg gazdovanja i održavanja pašnjaka, Ministarstvo poljoprivrede, na inicijativu nekoliko vojvođanskih udruženja stočara, ubrzano priprema predlog zakona kojim bi se regulisala kontrola pašnjaka i odgovornost za njihovo održavanje i korišćenje. Zakon bi mogao da bude usvojen u narednih nekoliko meseci.

Izvor:agronews.rs

Površina pod pašnjacima prepolovljena

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

U Srbiji je oko tri i po miliona hektara obradivog zemljišta koje se sve češće koristi za izgradnju industrijskih zona i stambenih kompleksa. Ova poražavajuća činjenica govori u prilog tome koliko ne vodimo računa o našem najvećem bogatstvu.

Cene poljoprivrednog zemljišta u Srbiji prošle godine bile su za tri odsto više nego 2020. godine, a kako pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda, rekordna cena neke njive ili oranice dostigla je skoro 41.000 evra za hektar.

Grad Novi Sad raspisao je oglas o davanju u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na svojoj teritoriji u prvom krugu, a nadmetanje će se sprovesti elektronskim putem.

Iako većina, kada se pomene srpska prestonica, pomisli na beton, visoke zgrade, brz život, čak 70 odsto teritorije Beograda je poljopricredno zemljište.

Najveći zakupci državnog poljoprivrednog zemljišta, pored nekoliko srpskih kompanija, su i one čiji vlasnici imaju pasoše drugih država, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Hrvatske i Rusije, a cena koju godišnje plaćaju za najam srpskih oranica kreće se od 206 do 288 evra po hektaru na godišnjem nivou.

U prvoj polovini godine najskuplje poljoprivredno zemljište bilo je u Južnobačkom okrugu gde je hektar prodat za oko 31.000 evra, navodi se u polugodišnjem izveštaju Republičkog geodetskog zavoda (RGZ).

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета