Obrada zemljišta u voćnjacima zašto je važna, koje greške treba izbeći

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

"Ono šta doktor pogreši, zemlja pokrije, a šta voćar pogreši, vreme otkrije". Ovo je stara izreka.

Svako ko se bavi voćarstvom mora da bude svestan, odnosno, zna da je obrada zemljišta pre i nakon sadnje voća ključna mera za uspešno bavljenje ovim poslom. Ako želite da podignete zasad potrebno je obraditi zemljište tako što će se, nakon pedološke analize, odraditi rigolovanje, duboko oranje, tanjiranje i frezanje parcele. 

Rigolovanje treba da obavite par meseci pre sadnje, jer ovom radnjom površinski sloj zemljišta premešta se u dubinu da bi bio dostupan korenu voćaka u prvim godinama razvoja.  Duboko oranje se obavlja plugovima, na dubini do 45 centimetara, zatim se tanjiračama i frezama zemljište dodatno usitnjava kako bi se olakšalo otvaranje brazde, ako će se saditi u brazde, ili bušenje tla na dubinu 50 do 60, a širine 40 do 50 centimetara, ako će se saditi u rupe. Zasad koji je formiran u ravnici, mnogo je lakši za održavanje, ali je problem što se često pojavljuju mrazevi kao i visok nivo podzemnih voda koji ugrožavaju stabla. 

Tek nakon sadnje slede poslovi obrade zemljišta, najvažnije je da se ne dozvoli korovima da preuzmu primat. Na proleće će krenuti sa rastom koliko god da mi obrađujemo zemlju. Mlada stabla nemaju dovoljno snage da se bore sa korovima za dostupne hranjljive materije, a primena herbicida, u prvoj godini nakon sadnje, nije preporučljiva jer može doći do propadanja sadnica. Korenov sistem bliže je površini zemljišta i brže upija minerale iz stajnjaka i mineralnih đubriva, ali mu konkurenciju predstavljaju korovi koji se takođe bore za svoj deo. Zonu oko mladog stabla, širine 50 centimetara sa leve i desne strane, kao i između stabala, trebalo bi održavati čistom od korova tako što se obavlja plitka obrada zemljišta, u više navrata tokom vegetacije, naročito ako je leto vlažno i sa mnogo padavina. Bočnom rotacionom frezom zvanom “pipalica” koja uništava korove i omogućava voćkama nesmetan rast i razvoj se radi obrada. Dubina obrade ne bi trebalo da prelazi desetak centimetara.

Podsecanje korena je jedna od najčešćih grešaka koju voćari prave u prvim godinama. To rade od treće godine, a rezultati su katastrofalni. Razlog za tu meru je u tome da se podstakne njegovo razgranjavanje u zemljištu i njegov pojačan razvoj stvaranjem većeg broja tanjih korenčića koji će prikupljati minerale iz zemljišta. Ali, koren i korenove žile, u prve tri godine, nisu dovoljno jake i na dovoljnoj dubini da izdrže podsecanje tako da dolazi do zaostajanja stabla i često, njegovog sušenja. Ako stablo preživi u narednim godinama neće davati dovoljno roda i proizvodnja neće biti isplativa. Zato je važno znati da se podsecanje korena ne bi trebalo obavljati pre pete godine starosti zasada. 

Mera koja će da omogući bolji razvoj korenovog sistema je  podrivanje zemljišta. 

Podrivanje zemljišta je ustvari duboko oranje bez zagrtanja koje se obavlja u zimskom periodu. Višegodišnjom obradom zemljišta dolazi do njegovog zbijanja i stvaranja nepovoljnog vodno – vazdušnog režima. Ovo je izraženo kod voćaka, kao što je šljiva, kod koje se koren prostire više vretenasto, nego u dubinu. Dubina podrivanja trebalo bi da iznosi barem 40 centimetara, a najbolje je da se radi sa dva ili tri podrivača. Traktor ide po sredini reda, a sa obe strane, po jedan podrivač pravi brazdu koja prekida tanje korenove žile i omogućava njihovo novo razgranjavanje, a time i bolje usvajanje neophodnih biogenih elemenata.

U slučaju da nemate bočnu frezu, korove možete uništavati ili kopanjem ili da ih kosite trimerom koji šiljkom može da dođe do same površine zemljišta, ali neće uništiti koren korova. Zato je u većim zasadima od izuzetne važnosti da se pre podizanja obezbedi mehanizacija potrebna za borbu protiv korova. Redovnim košenjem travno-detelinskih smesa i njihovim ostavljanjem, doći će do pojačane mikrobiološke aktivnosti u zemljištu, fiksiranja azota i razlaganja materija što će dati dovoljno hrane korenu kada voćka počne sa plodonošenjem. 

U većim voćnjacima, od samog početka, mora se koristiti i atomizer ukoliko želimo efikasna ishrana i zaštita. Atomizeri su od 330 do 440 litara i zakačeni za traktor, na golom zemljištu, naročito na onima zasađenim pod većim nagibom, mogu da dovedu do jačeg zbijanja zemljišta, stvaranja dubokih brazdi i prevrtanja traktora. Zato je od najveće važnosti neophodno nabaviti traktore i priključna oruđa koja mogu da odgovore svim izazovima koje pred voćara postavlja podignut zasad. Savremeno i intenzivno voćarstvo ne trpi promašaje.

 

Agroinfo.rs/traktoriprikljucnemasine.rs

Obrada zemljišta u voćnjacima zašto je važna, koje greške treba izbeći

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Jun je, po pravilu, topliji i sunčaniji od maja, junske kiše ne traba da nas iznenađuju iako je najispravnije jun smatrati prelaznim periodom između proleća i leta ali u pojedinim dielovima Srbije i najkišovitiji u godini.

Nikola Lukičić iz Novog Sada je konstruisao mašinu „Soter rover“ ili popularno „Spasoje“, robotsku platformu na daljinsko upravljanje sa hibridnim pogonom na sva četiri točka.

Ministarstvo poljoprivrede je proizvođačima iz Ivanjice obezbedilo podsticaje u vidu opreme koja će im biti od značaja, a sve sa ciljem da dalje nastave sa uspešnom proizvodnjom.

Zimsko prskanje voćnjaka i vinograda trebalo bi izvesti nakon rezidbe i pre početka vegetacije. Vremenski uslovi moraju biti adekvatni, ne sme biti vetra ili padavina a temperatura mora biti viša od 8°C.

Sejalica seje sve kulture bez prethodne konvencionalne obrade zemljišta (oranje, tanjiranje, setvospremanje,..)

Kosačice gnječilice imaju zadatak ne samo da dobro i kvalitetno kose, već i da mehanički tretiraju pokošenu travnu masu i utiču na njeno brže sušenje u polju.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета