Stare i autohtone sorte voća: NESTALO VOĆE SRBIJE

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

U novosadskom Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode će se u utorak 29.09.održati izložba pod nazivom „ Staro i nestalo voće Srbije“ čiji je autor Aleksandra Savić. Otvaranje izložbe zakazano je za 12 sati.

U najavi ovog događaja navodi se da je Srbija izuzetno bogata velikim brojem starih, autohtonih sorti voća najraznovrsnijih oblika, boja, ukusa i mirisa, koje su se gajile na našem području stotinama godina unazad, a koje danas nestaju bez povratka gotovo nezabeležene.

U seoskim okućnicama i voćnjacima, ali i na pijacama danas je teško videti sorte voća koje su naši preci vekovima koristili za ishranu. Međutim, iako retke, stare sorte jabuka, krušaka, šljiva, trešanja i dr. još uvek se mogu pronaći na našem području kao pojedinačna stabla ili u manjim zasadima.

Autohtone sorte voća su nepoznatog porekla. Pretpostavlja se da su donete u nekoj od brojnih migracija stanovništva tokom istorije.  Mnoge sorte su se adaptirale na naše uslove i stekle nove osobine u odnosu na svoje ishodne sorte, a neke su ostale i nepromenjene. Smatra se da su mnoge sorte voća i nastale na našim prostorima (npr. šljiva Crvena ranka, šljiva Dragačevka, itd).

Na izložbi «Staro i nestalo voće Srbije» biće predstavljeno 64 sorte autohtonog i odomaćenog voća, među kojima su:

jabuke: petrovača, pamuklija, ružica, šarunka, funtača, masnjača, devojačka crvenka, krstovača, šimširka, ovčiji nos, slatkara, prespanka, tetovka, kožara, budimka, đulica, rebrača, senabija, kolačara i druge;

kruške: jagodarka, vidovača, ilinjača, petrovčica, mirisavka, lubeničarka, sijerak, medunak, stambolka, okruglica, mesnjača, jarac, takiša, karamanka, bazva, jeribasma, kaluđerka, tepavac, miholjača, zimnjača, lončara, ovčara, kantaruša i turšijara;

šljive: crvena ranka, požegača, belošljiva, okruglica, crveni piskavac, gorčivka, goveđača, turgulja, panađurka, moravka, bardaklija, pandara, ali i drugo voće našeg područja.

Jedan deo izložbe posvećen je upotrebi jabuke i šljive u narodnim običajima i tradiciji kod Srba, voćki kao svetom drvetu – zapisu, kao i izvodu iz arhive starih i retkih knjiga iz oblasti voćarstva koje datiraju iz 19. veka.

Izložbu prati i publikacija «Staro i nestalo voće Srbije» autora Aleksandre Savić, u kojoj je dat ilustrovan prikaz autohtonog voća Srbije sa autentičnim fotografijama srpskog sela.

Cilj izložbe je da se predstavi bogatstvo i raznovrsnost velikog broja sorti autohtonog voća naših prostora, koje je potrebno istražiti, zabeležiti, ali i sačuvati, kao i promocija ruralne baštine i afirmacija tradicionalnih vrednosti koje su od značaja za našu sredinu i njeno pamćenje.

Izložbu  organizuje Prirodnjački muzej u Beogradu u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode u Novom Sadu. U realizaciji su učestvovali: Muzej Vojvodine, Etnografski muzej u Beogradu, Narodni muzej Kragujevac i Poljoprivredni fakultet u Beogradu.

Izvor:agrosmart.net

Stare i autohtone sorte voća: NESTALO VOĆE SRBIJE

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Zahlađenje sa kišom u odnosu na protekle dane ne bi trebalo da naudi ranim sortama voća, procvetalog usled toplog vremena krajem februara sve dok ne nastupi naglo snižavanje temperature ispod nule.

Borovnice su toliko blagotvorne, da zaslužuju mesto u ishrani čak i kada su van sezone. Da biste uživali u njima tokom svih 12 meseci u godini, možete da zamrznete sveže ili da kupite već smrznute bez dodanih sastojaka

U Evropi se godišnje proda 10,5 miliona tona hrane za kućne ljubimce, a sve više proizvođača iz Srbije vidi svoju šansu da se oproba u ovom biznisu i osmišljava nove proizvode za ovo tržište koje ubrzano raste.

Po proizvodnji maline Srbija je u 2022. godini ostvarila treće mesto na globalnom nivou, odmah iza Rusije i Meksika.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета