DIVLJA kupina u bašti ili dvorištu: Od reznice do presađivanja na stalno mesto

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Uzgoj divljih kupina postaje sve prisutnije, ne samo zbog ukusnih plodova, već i zbog brojnih prednosti za zdravlje koje ovo bobičasto voće, puno antioksidanata, nosi sa sobom.

Uzgoj divlje kupine bio je teško izvodljiv u praksi sve do pojave novih varijeteta, uz koje je gajenje znatno olakšano, ali ipak, ostala su dva glavna problema vezana za ovu kulturu sa kojima odgajivači treba da se nose. Prvi je taj da kupina ne daje plodove tokom prve godine rasta a drugi je da, osim ukoliko nije izuzetno dobro zaštićena, kupina nije u mogućnosti da izdrži zimu.

U današnje vreme, baštovani imaju mogućnost da gaje i razmnožavaju divlju kupinu uzetu od biljke koja raste slobodno u prirodi. Ipak, potencijalna opasnost vreba u tome što reznice iz divljine sa sobom mogu nositi bakterije i gljivična oboljenja koja nanose štetu i drugim biljkama u bašti.

Za uzgoj kupine potekle od odgajanih pitomih kultivara, potrebno je odabrati dobro osunčano mesto, ocedito tlo i zemljište ph vrednosti u rasponu od 6.0-6.5.

Sa druge strane, ako želite da gajite divlju kupinu, neophodno je odabrati kalem sa zdrave sadnice, i to deo stabla koji bi se potom, razmnožavao u kućnim uslovima.

Reznicu bi bilo najbolje odseći sa oštrim makazama za orezivanje koje su prethodno dezinfikovane u rastvoru izbeljivača i vode, u odnosu 1:9, u kojem su odstojale desetak minuta a potom bile prosušene na vetru.

Rez se pravi pod uglom od 45 stepeni i odseca deo sa vrha sporedne grane u dužini od 10-25 cm. Reznicu je potrebno odmah potopiti u vodu. U slučaju da se uzimaju dodatne reznice, oštrice makaza za sečenje bi bilo dobro prebrisati alkoholom pre narednog sečenja.

Reznicu bi pre presađivanja trebalo izvaditi iz vode i otresti od ostataka a kraj reznice potopiti u hormon za ukorenjavanje. Potom bi reznicu trebalo postaviti u saksiju na podlogu nastalu od mešavine ilovače, treseta i hortikulturnog sterilnog peska, koja mora biti vlažna. Zatim bi saksiju trebalo prekriti sa neprozirnom plastičnom vrećom zatvorenom gumenom trakom.

Koren posađene reznice trebalo bi da se razvije u periodu od 2-3 nedelje a saksiju bi bilo dobro pozicionirati na prozor sa minimum 6-8 sati direktnog sunca dnevno u sobi sa temperaturom od 16-21 stepeni i držati je vlažnom sve dok se koren ne razvije.

Presađivanje na stalno mesto vrši se tako što se biljka izvadi iz saksije, koren rastrese i postavi u kompost a oko sadnice se pospe sloj malča kako bi se održala vlaga i potisnuo korov.

U zavisnosti od vremeskih uslova, biljci je potrebno obezbediti oko 2.5 cm vode nedeljno.

Agroinfo.rs

DIVLJA kupina u bašti ili dvorištu: Od reznice do presađivanja na stalno mesto

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Zahlađenje sa kišom u odnosu na protekle dane ne bi trebalo da naudi ranim sortama voća, procvetalog usled toplog vremena krajem februara sve dok ne nastupi naglo snižavanje temperature ispod nule.

Borovnice su toliko blagotvorne, da zaslužuju mesto u ishrani čak i kada su van sezone. Da biste uživali u njima tokom svih 12 meseci u godini, možete da zamrznete sveže ili da kupite već smrznute bez dodanih sastojaka

Poslednje dve godine kupine doživljavaju pravu ekspanziju. Uzrok porasta cene ovog voća je porast tražnje nastale usled nestašice na svetskom tržištu. Ali, to nije slučaj u Srbiji.

Po proizvodnji maline Srbija je u 2022. godini ostvarila treće mesto na globalnom nivou, odmah iza Rusije i Meksika.

Kao i kod mnogih drugih vrsta voća, hlađenje i zamrzavanje mogu produžiti život banane, postoje načini za čuvanje banana kako biste imali određenu kontrolu nad njihovim procesom zrenja i održali ih svežim i ukusnim tokom dužeg vremenskog perioda.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета