Dejstvo pesticida na zdravlje ljudi i životnu sredinu

Foto: Youtube/Printscreen

Foto: Youtube/Printscreen

Pesticidi su toksične supstance koje deluju tako što sprečavaju, suzbijaju i uništavaju organizme koji negativno utiču na gajene biljke.

Ove supstance imaju svoju primenu protiv raznih vrsta insekata, glodara, mikroorganizama, bakterija, gljivica, virusa i drugi organizama koji su štetni za biljke. Ali, pesticidi su veoma štetni za ljudski organizam, tako da čak i male količine ovih supstanci mogu da izazovu teške posledice.

Glavni uzroci trovanja pesticidima u poljoprivredi su nekvalitetna zaštitna odeća, neadekvatni radni uslovi, kao i nepažnja. Pesticidi dospeli u životnu sredinu ugrožavaju ljude i živa bića u neposrednom kontaktu, kao i unošenjem u organizam putem plodova koji su tretirani određenim preparatima.

U osnovi otpornosti raznih vrsta biljaka prema pesticidima leže njihove biohemijske razlike u razmeni materije u fiziološkoj reakciji na ova jedinjenja.

Uticaj pesticida na biljke počinje od momenta kontakta i prodora kroz lišće, stablo i korenje. Većina herbicida i insekticida sistematskog delovanja, akaricidi i neki fungicidi dosta brzo prodiru i kreću se po biljci, ispoljavajući opšti uticaj na celu biljku. Neki preparati koji su lokalnog tipa, lokalizuju se na mestima prvobitnog prodora ispoljavajući lokalno dejstvo. Kod biljaka u razvoju, pesticidi u biljku prodiru uglavnom kroz lišće u obliku tečnosti i pare. Pri nedostatku vlage u biljci pesticidi prodiru kroz ćelijsku zid. Pesticidi uneti u zemljište mogu čak u zavisnosti od primenjene doze i vrste preparata promeniti sastav zemljišne mikroflore. Opšti pokazatelj dejstva pesticida na mikrofloru jeste biološka aktivnost zemljišta. Herbicidi se relativno brzo razlažu u zemljištu i njihova primena u preporučenim dozama ne odražava se negativno na zemljišnu mikrofloru.

Masovna upotreba pesticida ima svoje negativne posledice i dugoročna štetna dejstva na ekosistem, pa samim tim i na čoveka i njegovo zdravlje. Dalji tok negativnog dejstva pesticida u životnoj sredini određuju procesi transformacije i kretanja, od kojih su zbog potencijalne dužine trajanja i budućih posledica najznačajnije one koje se dešavaju u zemljištu.

Agroinfo.rs/agrotv.net

Dejstvo pesticida na zdravlje ljudi i životnu sredinu

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Iako su izmenama Zakona o sredstvima za zaštitu bilja od 1. januara ove godine predviđene obavezne obuke za sve poljoprivrednike koji koriste pesticide, one, prema saznanjima Agrosmarta, još nisu počele tako da ni zakonske odredbe praktično ne mogu da se primenjuju.

Zasadi šljiva se u našoj zemlji nalaze u fenofazi razvoja plodova, od rasta plodnika do drugog opadanja plodova (71-73). Pregledima zasada šljiva registrovano je prisustvo položenih jaja šljivinog smotavca (Grapholita funebrana), odnosno štete prouzrokuju larve koje se ubušuju i hrane unutar plodova, a napadnuti plodovi prevremeno opadaju

Poleganje rasada predstavlja bolest koja zahvata mlade sadnice povrća, začinskog i lekovitog bilja, kao i cveća. Kada dođe do infekscije, mlada sadnica retko preživi, a dešava se da se čitave grupe sadnica zaraze. Ipak, infekciju je moguće izbeći na vreme.

Kupus je veoma zdrav i pun vitamina, ali da bi uspeo u bašti nije samo potrebno brinuti o njegovom uzgoju, već je vrlo važan njegov položaj u odnosu na ostale zasejane kulture, odnosno, važno je koje ga biljke okružuju.

U zavisnosti od vremena setve, usevi suncokreta se nalaze u fazi od klijanja do 2 lista razvijena (BBCH 09-12). Pregledom ovih useva je uočeno prisustvo odraslih jedinki kukuruzne pipe (Tanymecus dilaticolis) i peščara (Opatrum sabulosum) u većim brojnostima u odnosu na prethodne godine.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета